Rješavanje pitanja otpada i otpadnih voda i dovođenje stanja toj oblasti na nivo koji propisuju direktive i standardi Evropske unije (EU), koštaće Crnu Goru između 700 i 800 miliona eura, smatraju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
Pomoćnik ministra, Siniša Stanković, kazao je da će oblast upravljanja otpadom predstavljati jednu od važnijih cjelina u pregovorima, kada na red dođe poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu.
"Ali, upravljanje otpadom ne treba da bude uređeno samo zbog predstojećih pregovora, odnosno procesa integracije Crne Gore u EU. Tu oblast moramo urediti prije svega zbog nas samih, zbog našeg dostojanstva i potrebe da živimo u čistom okruženju", naglasio je Stanković.
Ali, upravljanje otpadom ne treba da bude uređeno samo zbog predstojećih pregovora, odnosno procesa integracije Crne Gore u EU.
Stanković je podsjetio da je Strateškim master planom, čija je realizacija počela usvajanjem Zakona o upravljanju otpadom krajem 2005. godine, predviđena izgradnja sedam centara za obradu komunalnog otpada.
"Iza nas je period od šest godina u kome smo prošli, u investiciono–finansijskom smislu, kroz izuzetno povoljno razdoblje koje, nažalost, nijesmo iskoristili za rješavanje ovih pitanja. Međutim, ne može se reći da smo sjedeli skrštenih ruku i da ništa nije urađeno", smatra on.
Niz mjera za upravljanje otpadom
Prema njegovim riječima, Glavni grad je, izgradnjom centra za obradu otpada, najviše uradio na unaprjeđenju stanja, u toku je izgradnja deponije u Baru, a već sredinom godine može se očekivati početak gradnje centara za obradu otpada u Nikšiću i Beranama.
Stanković je naglasio da upravljanje otpadom ne obuhvata samo izgradnju centara za njegovu obradu, već i niz drugih mjera.
"Ako je za utjehu, te međunarodne finansijske institucije su nas upoznale da i u razvijenim zemljama period takozvanog sazrijevanja projekta za početak realizacije traje pet do sedam godina", dodao je on.
Stanković je naglasio da upravljanje otpadom ne obuhvata samo izgradnju centara za njegovu obradu, već i niz drugih mjera.
Prije svega, pojasnio je, radi se o drugačijem načinu na koji se organizuje sakupljanje otpada, kao i o obavezama da se 50 odsto od ukupne mase otpadnog materijala od plastike, stakla, papira, kartona i metala, mora preraditi, odnosno reciklirati i ponovno upotrijebiti.
"Novim Zakonom o upravljanju otpadom utvrđeno je da će taj cilj biti ostvaren do 2020. godine. Na sličan način propisano je da se do 2025. na deponijama može odložiti najviše 35 odsto količine biorazgradivog otpada proizvedenog u Crnoj Gori u 2010. godini", kazao je on.
Bonus video:
