Povećanje plata direktorima javnih ustanova, planirano novim Granskim kolektivnim ugovorom za medicinsku struku, neće biti od koristi svim sadašnjim rukovodiocima, jer u Ministarstvu zdravlja pripremaju promjene u menadžerskim strukturama.
Ministar zdravlja dr Miodrag Radunović, kazao je "Vijestima" da će biti potrebno i da se doedukuju direkori, jer novo vrijeme, prema njegovim riječima, traži nove navike, nova znanja, a ako se pokaže i nove ljude.
“Do promjena menadžerskih struktura će doći zbog zasićenosti, a i zbog potreba za svježim idejama”, kazao je Radunović.
On je objasnio da je u načelu zadovoljan funkcionisanjem javnih zdravstvenih ustanova i sistemom u cjelini, ali je i potpuno svjestan da je reforma i uređivanje sistema dug i živ proces, traži vrijeme, i veću predanost svih zaposlenih od Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje do javnih zdravstvenih ustanova.
"Intencija uspješnih zdravstvenih sistema je veća autonomnost zdravstvenih ustanova i menadžera, ali i veća njihova odgovornost. Sklapanjem ugovora između Fonda za zdravstveno osiguranje i javnih zdravstvenih ustanova za finansiranje usluga koje one pruže, biće data prilika menadžerima da iskažu svoje sposobnosti", rekao je Radunović.
Gužve kao "slaba karika"
Kao "slabe karike" u sistemu, vidi gužve u ambulantama, polikliničkim segmentima na svim nivoima, a bolja organizovanost, prema njegovim riječima, potrebna je i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.
Kada su u pitanju ustanove koje su istraživanjem o integritetu zdravstvene zaštite prepoznate kao najotvorenije za neformalna plaćanja, Radunović je kazao da su sve pritužbe koje su se odnosile na postojanje sumnje na korupciju u Ministarstvu zdravlja proslijedio nadležnim državnim organima.
"Poznato je da neformalna plaćanja svoju snagu crpe iz nedovoljno organizovanog sistema u okviru kojih se pojavljuju, i da vode ka neodgovarajućoj alokaciji resursa, odnosno resursi se ne koriste na način da najviše koristi od njih imaju oni kojima su zaista i potrebni, nego ih koriste oni koji to mogu da plate", kazao je Radunović, napominjući da je u toku 2011. godine Ministarstvu upućeno ukupno 12 prijava za postojanje sumnje na korupciju, od čega je 5 nakon rezultata istraživanja objavljenih u martu 2011. godine.
Pacijenti nerijetko dobijaju grube odgovore
Ministar zdravlja je kazao i da su se pacijenti žalili na rad zdravstvenih ustanova, pa je bilo 206 pritužbi koje su se odnosile na domove zdravlja, dok se na bolnički sektor odnosilo 180 pritužbi, od čega 49 na opšte i specijalne bolnice, a na KC CG 131.
"Korisnicima zdravstvene zaštite često se ne pružaju informacije o otkazanim pregledima, dijagnostičkim procedurama kojima se podvrgavaju ili terapiji koju primaju. Na postavljena pitanja nerijetko dobijaju nejasne ili čak grube, arogantne odgovore.
Pacijenti se najčešće žale da pružene zdravstvene usluge ne zadovoljavaju njihova očekivanja
Pacijenti se najčešće žale da pružene zdravstvene usluge ne zadovoljavaju njihova očekivanja. Obično je prva stvar koju žele izvinjenje ili priznanje da je njihov protest opravdan, a druga da se povodom njihove žalbe nešto promijeni, odnosno da oni ili neko drugi, poslije njih ponovo ne doživi isto ili slično iskustvo", naglasio je Radunović.
Radunović je kazao da nijesu prepoznati problemi u funkcionisanju zaštitnika prava pacijenata, koji su formirani početkom 2011. godine.
"S obzirom na to da zaštitnici prava pacijenata rade godinu dana, planirano je da se u narednom periodu radi na njihovoj edukaciji. Planirano je da se kroz razmjenu njihovih iskustava i organizovanja periodičnih sastanaka unaprijedi njihov rad i ojača pozicija i uloga zaštitnika među zdravstvenim osobljem", rekao je on, dodajući da se, u svakom slučaju, njihov rad može i treba unaprijediti.
"Naredne aktivnosti koje treba da poboljšaju rad zaštinika odnose se na njihovu edukaciju, organizovanje redovnih sastanaka u okviru kojih bi zaštitnici razmijenili mišljenja i iznašli adekvatna rješenja, jer kompleksnost njihovog rada obuhvata poznavanje i medicine i prava", rekao je Radunović.
Zdravstveni turizam na Žabljaku?
Kabinet Radunovića će, prema njegovim najavama, u narednoj godini nastaviti s implementacijom preventivnih programa, a planirane su i izmjene Zakona o zaštiti prava mentalno oboljelih lica i predlog zakona o matičnim ćelijama.
"U godini koja slijedi započećemo izgradnju Zavoda za transfuziju krvi, završiti adaptaciju bolnice u Pljevljima i polikliničkog centra u Beranama, adaptiraćemo bijelopoljsku bolnicu, specijalne bolnice Brezovik i Risan, a tokom godine primijenićemo i Projekat energetske efikasnosti u KCCG", kazao je Radunović.
Naglasio je da je započeta izgradnju zgrade Agencije za lijekove, a pored izgradnje 37 stanova za potrebe zdravstva na Starom aerodromu, u toku godine biće urađena i 92 stana na prostoru nekadašnje Kamionske pijace u Podgorici.
Planom koncesija za 2012. i 2013. godinu Ministarstvo zdravlja razmatra i mogućnost razvijanja zdravstvenog turizma na Žabljaku, gerijatrije na Cetinju, na primorju kardiocentra i jednog dijagnostičkog centra u Podgorici.
Ne zna se koliko radnika će biti višak
Radunović je kazao da je nesporno da u Crnoj Gori postoji višak nemedicinskog kadra, koji bi u toku naredne godine mogao biti riješen proglašenjem tehnoloških viškova.
On je dodao da se još ne zna tačan broj radnika koji su višak, odnosno manjak u javnom zdravstvu, te da će taj podatak biti poznat tek nakon što optimatizacija sekundarnog i tercijarnog nivoa, podržana kreditom Svjetske banke, bude završena.
"Ona treba da identifikuje stvarne potrebe za medicinskim kadrom, jednakomjerno na teritoriji čitave države. Za razliku od dosadašnjih, baziranih na posteljnim kapacitetima, novi normativi će se bazirati na potrebama građana za zdravstvenom zaštitom", kazao je Radunović.
"Nesporna je činjenica da je u prošloj deceniji došlo do nekontrolisanog povećanja broja zaposlenih
Tek nakon završetka tog zadatka može se sa sigurnošću govoriti o višku i manjku kadra, a izradiće se i kvalitetan i adekvatan socijalni program koji će, shodno zakonskoj regulativi, riješiti probleme zbrinjavanja tehnološkog viška.
"Nesporna je činjenica da je u prošloj deceniji došlo do nekontrolisanog povećanja broja zaposlenih, bez razmatranja finansijskih mogućnosti za pokrivanje troškova njihovog rada. To je rezultiralo neujednačenim i disproporcionalnim razvojem zdravstvenih kapaciteta i zapošljavanja. U zdravstvenom sistemu Crne Gore postoji višak administrativnog i tehničkog osoblja, u poređenju s drugim zemljama", kazao je Radunović.
Na grešku se žalilo 20 pacijenata
Ministar zdravlja je naglasio da je utvrđivanje ljekarske greške "vrlo kompleksan proces kojim se bave zdravstvene ustanove, različita tijela Ljekarske komore, ljekari vještaci određene specijalnosti i sudovi".
"Jedan broj pritužbi pacijenata je proslijeđen Ljekarskoj komori i, prema informacijama koje su nam dostavljene iz te institucije, u toku godine Komisija za kontrolu stručnog rada razmatrala je 15 predmeta, od kojih je 10 riješeno, a 5 je u toku, dok je Komisija za etička pitanja 5 predmeta riješila, a kod 3 je postupak u toku", rekao je Radunović.
Galerija
Bonus video:
