Dom zdravlja završio je projekat integrisanja Roma u sistem zdravstvene zaštite.
Direktorica te ustanove, prim. dr Vera Bojović, kazala je da im je cilj bio da se pljevaljski Romi integrišu u zdravstveni sistem, kako bi se eliminisala njihova diskriminacija i neravnopravan status u zdravstvenoj zaštiti.
"Romi sada imaju svoje izabrane doktore i sva prava kao i ostali osiguranici, odnosno mogu kontaktirati svoje izabrane doktore ukoliko imaju problema sa zdravljem. Sve Romkinje su registrovane kod izabranih ginekologa. Kad za to postoji potreba, izabrani doktor obavlja i kućne posjete, a sve Romkinje imaju telefonske brojeve na koje mogu kontaktirati svog izabranog doktora“, rekla je Bojović.
Najveći problem u realizaciji procesa integrisanja, kako je kazala, predstavljao je nedostatak dokumentacije.
"Djeca rođena na Kosovu morala su da dobiju izvode iz matične knjige rođenih, kako bi se evidentirala u bazu podataka i tako stekla mogućnost da se osiguraju preko nezaposlenih roditelja. Za djecu koja su rođena u Pljevljima, a koja u MUP-u nijesu imala matične brojeve, bilo je neophodno kontaktirati matičare u Opštini. U saradnji sa Centrom za socijalni rad pribavili smo matične brojeve iz zemlje porijekla, što je išlo teško, s obzirom na to da je arhiva preseljena u Kraljevo. Odmah nakon regulisanja dokumentacije, socijalna radnica je pristupala pribavljanju dokumenata za prijavu i ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje", rekla je direktorica Doma zdravlja.
Ona je kazala da Romi nijesu imali materijalne ni druge mogućnosti da sami obave komunikaciju sa svim navedenim institucijama. Bojović je kazao da su samo očevi imali regulisana dokumenta i zdravstveno osiguranje preko biroa, kako bi ostvarili pravo na materijalno obezbjeđenje. Druge članove porodice nijesu čak evidentirali ni u centralni registar stanovništva.
"Romi sada imaju apsolutno adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Sva djeca se redovno vakcinišu, svi stariji i bolesni takođe. Životni vijek Roma je kraći u odnosu na ostalo stanovništvo. Vjerujemo da ćemo podizanjem nivoa njihove zdravstvene zaštite uticati da to više ne bude tako“, rekla je Bojović.
Dom na Trlici poslije života na deponiji
Romi u Pljevlja doselili su se sa Kosova u periodu od 1999. do 2002, a trenutno žive u romskom naselju u deset kuća na Trlici, sagrađenih 2009. Prije toga, življeli su na deponiji u drvenim kućicama, bez elementarnih uslova za život.
"Od deset porodica, najbrojnija ima deset članova. Najveći broj Roma je nepismen, a njih 85 odsto se nalazi na evidenciji Biroa rada. Dvije porodice su regulisale pravo na materijalno obezbjeđenje. Osnovni izvori prihoda su im od sakupljanja i prodaja gvožđa. Skoro svi imaju mobilne telefone. U naselju je 20 mladih starosti od 0 do 18 godina, a 17 je rođeno od 1998. do 2010, a 14 se rodilo u našoj opštini.
Prije desetak dana rodio se još jedan dječak, pa smo mu iz DZ išli u posjetu. Tom prilikom je babica obavila savjetodavni razgovor sa porodiljom i uručila poklon za dijete. Romkinje u prosjeku rađaju petoro djece, rano stupaju u brak, obično oko 15. godine, a rađanje se odvija bez planiranja, odnosno žene ne odlučuju o broju djece. Najstarija žena u naselju je 1953. godište", kazala je Bojović.
Bonus video:
