ODRŽAN OKRUGLI STO

Primjena Kodeksa značajna za podršku dojenju

Kodeks je plod saradnje između udruženja Roditelji i Ministarstva zdravlja, a u okviru projekta Health UP.
37 pregleda 0 komentar(a)
Udruženje roditelji Kodeks, Foto: Udruženje Roditelji
Udruženje roditelji Kodeks, Foto: Udruženje Roditelji
31.01.2019. 02:04h

Adekvatna primjena Kodeksa za marketing zamjenskog mlijeka, koji zabranjuje reklamiranje zamjena za majčino mlijeko u svim zdravstvenim ustanovama i od zdravstvenih radnika, posebno je važna za dojenje i podsticanje na dojenje, zaključeno je na okruglom stolu posvećenom Kodeksu.

Kodeks je plod saradnje između udruženja Roditelji i Ministarstva zdravlja, a u okviru projekta Health UP.

Taj projekat već dvije godine sprovode CAZAS, SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Podgorici i udruženje Roditelji, a podržala ga Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

Iz Udruženja roditelji saopšteno je da je cilj projekta jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva.

"Na okruglom stolu je zaključeno da je adekvatna primjena Kodeksa, koji zabranjuje reklamiranje zamjena za majčino mlijeko u svim zdravstvenim ustanovama i od strane zdravstvenih radnika, od posebne važnosti za dojenje i podsticanje na dojenje", kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Senka Klikovac iz Ministarstva zdravlja predstavila je Kodeks i objasnila da je donijet u skladu sa preporukama SZO.

Prema njenim riječima, obaveza zdravstvenih radnika je da informišu i savjetuju majke da doje bebe do kad je god moguće, posebno do druge godine života djeteta, i da ne bi smjelo biti preporuke konkretnih formula od strane zdravstvenih radnika i u zdravstvenim ustanovama.

Ona je navela da je osim toga i prema Uputstvima o donacijama koja se nalaze na sajtu Ministartsva, zabranjena donacija bilo kog mlijeka za bebe i da nijedna zdravstvena ustanova bez saglasnoti Ministarstva ne može primiti bilo koju donaciju, a posebo ne od proizvođača formula.

„Cilj nam je da sve zdravstvene ustanove i zaposleni u sektoru zdravstva imaju u vidu ovaj Kodeks, i da ga primjenjuju. Svako nepostupanje u skladu sa Kodeksom povlači disciplinsku odgovornost“, navela je ona, ali nije imala podatak da je bilo takvih slučajeva.

U Udruženju Roditelji smatraju da ključnom regulaciju reklamiranja formula, jer kada roditelj zna da ima alternarivu naravno da će njegova posvećenost dojenju lako biti poljuljana onog trenutka kada posumnjaju da je beba gladna.

“A svi znamo koji je najveći strah svake majke i svakog roditelja, posebno u prvim danima i mjesecima – da je beba gladna. Zabrana reklamiranja formula neće dovesti do toga da svaka majka doji djecu ili da ih doji dovoljno dugo. Zato primjena Kodeksa i nije jedini način koji može da dovede do promjene stanja i povećanja broja djece koja su dojenja mada jeste veoma važan”, kazala je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.

Ona je kazala kada u domu zdravlja, porodilištu ili savjetovalištu majke vide reklame formula, kada im kažu da ne mogu da doje iz ovih ili onih razloga, kada dobiju savjet da kupe određeno mlijeko i ponude ga bebi nakon podoja da budu mirne, pa sličan savjet dobiju i od patronažne sestra, i od pedijatra na prvoj kontroli, a uz to porodica i okolina ne prestaju sa komentarima da muče dijete i da je gladno, teško je vjerovati u dojenje i da je dojenje dovoljno.

Rezultati Izvještaja Svjetska bodovna kartica dojenja pokazali su da se u svijetu prosječno oko 40 odsto djece mlađe od šest mjeseci hrani isključivo majčinim mlijekom dok taj procenat u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima MICS istraživanja, koji je sproveo Monstat za potrebe UNICEF-a, iznosi 17 odsto.

„Svi mi jako dobro znamo da svaka majka odlučuje kako da hrani svoje dijete, ali isto tako svjedoci smo da njihovu odluku u velikoj mjeri opredjeljuju ekonomski, ekološki, društveni i politički faktori, uključujući i neadekvatnu podršku kroz zdravstveni sistem, reklamiranje zamjena za majčino mlijeko i podrška dojenju na radnom mjestu,“ kazala je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović.

Skupština SZO je 1981. godine usvojila Međunarodni kodeks reklamiranja zamjena za majčino mlijeko kojim su propisani načini prodaje, distribucije, kao i način informisanja javnosti o svim zamjenama za majčino mlijeko. Iz ovog Kodeksa proistekao je i nacionalni koji je usvojilo Ministarstvo zdravlja.

Brajović je navela da su preporuke SZO da država laže u programe i politike koje su osmišljene kao romocija i podrška dojenju, da se promovišu dokazi značaju i benefitima dojenja kao moćne ntervencije u funkciji zdravlja majke i djece i azvoja ukupnog društva, kao i insistirati na osljednoj rimjeni Kodeksa.

SZO od zemalja članica, među kojima je i Crna ora, traži dosljedno sprovođenje deset osnovnih koraka i koncepata porodlište po mjeri beba, da instistiraju na operativnim savjetovalištima u okviru zdravstvenih ustanovama na nivou zajednice u skopu sveobuhvatnih programa i politika o promociji dojenja.

SZO predlaže i da se obezbijedi podrška majkama u dojenju na radnom mjestu i jačanje kapaciteta za monitoring i evaluaciju ostvarenog napretka u ostavrivanju zacrtanih ciljeva.

Ana Dautović iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori kazala je da je usvajanje i poštovanje Kodeksa prvi korak ka uspješnom dojenju.

Ona navodi da je cilj Kodeksa da zaštiti i porodice i zdravstvene radnike od komercijalnih uticaja koji mogu negativno uticati na ishranu djeteta tj. na odluke o tome da li dijete treba da se doji ili ne čime se, kako kaže, direktno ugrožava pravo svakog djeteta na optimalnu ranu ishranu.

Kao tri glavne preporuke SZO I UNICEF-a Dautović navodi rani početak dojenja (u toku prvog sata od rođenja), isključivo dojenje do 6 mjeseci bez dodatka druge tečnosti i nastavljeno dojenje do druge godine života uz postepeno dodavanje druge hrane.

Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja žena i djece u Crnoj Gori, koje su sproveli MONSTAT i UNICEF 2013. godine na uzorku od preko četiri hiljade domaćinstava pokazalo je da se 99 odsto porođaja obavlja u zdravstevnim ustanovama, ali da je tek svaka sedma beba podojena u toku prvog sata od rođenja, a da je tek svaka šesta beba isključivo dojena do šestog mjeseca života.