Građani ne prepoznaju diskriminaciju, rijetki se obraćaju ombudsmanu

Prema riječima Bakovića, prikaz pojava diskriminacije u izvještaju, zasniva se na pritužbama, razgovoru sa građanima...
0 komentar(a)
Ažurirano: 14.11.2011. 14:07h

Crnogorskom Ombudsmanu u prvoj polovini godine stiglo je 19 pritužbi na diskriminaciju, ali broj prijavenih slučaja ne pokazuje objektivno stanje u toj oblasti, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava, Šućko Baković.

Odbor za ljudska prava i slobode razmatrao je Izvještaj o zaštiti od diskriminacije u prvoj polovini godine koji je na zahtjev tog skupštinskog tijela, podnio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.

Prema riječima Bakovića, prikaz pojava diskriminacije u izvještaju, zasniva se na pritužbama, razgovoru sa građanima i drugim izvorima saznanja, uključujući i učešće predstavnika Zaštitnika na okruglim stolovima, konferencijama, televizijskim i radio emisijama.

Baković je na sjednici Odbora kazao da je Zaštitnik u izvještajnom periodu imao u radu 29 predmeta koji se odnose na diskriminaciju.

Osam pritužbi su u toku

Od navedenog broja, deset predmeta je prenešeno iz prošle godine a u izvještajnom periodu primljeno je 19 pritužbi.

Baković je kazao da je postupak okončan po 21 pritužbi, a da je po osam pritužbi postupak u toku.

On je kazao da su se pritužbe odnosile na diskriminaciju po nacionalnoj osnovi i po osnovu jezika, njih 12, sedam ih je bilo po seksualnoj orijentaciji a jedna je bila osnovu pola.

On je kazao da su se pritužbe odnosile na diskriminaciju po nacionalnoj osnovi i po osnovu jezika, njih 12, sedam ih je bilo po seksualnoj orijentaciji a jedna je bila osnovu pola.

"Po osnovu invaliditeta bile su tri prijave, po osnovu političkog opredjeljenja dva, iz oblasti mobinga tri, kao i jedna iz oblasti sindikalnog udruživanja", navodi se u Izvještaju.

Posebno se, ukazao je Baković, izdvaja diskriminacija u odnosu na Rome, osobe sa invaliditetom kao i osobe različite seksualne orjentacije.

"Prisutna je i diskriminacija prema ženama, starijim osobama i pripadnicima manjinskih naroda i ostalim nacionalnim zajednicama", naveo je on.

Građani ne prepoznaju diskriminaciju

Kemal Purišić iz Bošnjačke stranke, smatra da građani nijesnu svjesni mogućnosti predviđene zabranom diskriminacije, kao da ni samu pojavu ne prepoznaju.

"Tih 29 prijava, odnosno 19 za jednu takvu oblast je malo. To je mjerilo da građani ne prepoznaju diskriminaciju", kazao je on.

Ervin Spahić iz Socijaldemokratske partije naveo je da se postavlja pitanje da li u Crnoj Gori ima uopšte diskriminacije, sudeći po rezultatima istraživanja.

"Rekli bi da diskriminacije, prema ovim rezultatima nema. Logičnije je pretpostaviti da ljudi nijesu prepoznali i da je nijesu prijavili", ocijenio je on.

Spahić je pitao da li će se u narednom periodu obezbijediti ustanova za smještaj nasilnika.

Baković je kazao da za sada nema novca za to.

"Rekli bi da diskriminacije, prema ovim rezultatima nema. Logičnije je pretpostaviti da ljudi nijesu prepoznali i da je nijesu prijavili", ocijenio je on.

Halil Duković iz Demokratske partije socijalista rekao je da je diskriminacija u Crnoj Gori prisutna.

"Ljudi te pojave miješaju, ne prepoznaju je pa i ne prijavljuju", kazao je on.

Baković je saglasan da broj pritužbi nije odraz niti objektivan prikaz pravog stanja u Crnoj Gori.

Predsjednik Odbora, Đođije Pinjatić, smatra da je Izvještaj dao objektivan prikaz stanja diskriminacije u Crnoj Gori.

Šefkija Murić iz Demokratske partije socijalista, kazao je da je Izvještaj pokazo da se stvari u oblasti diskriminacije popravljaju.

Galerija

Bonus video: