Najmlađi ljekar-specijalizant u Crnoj Gori: U Hitnoj je kao na frontu

Nakon početka u podgoričkoj Službi hitne pomoći Fatić je radio u ispostavi u Vatrogasnoj, a na terenu je, između ostalog, porodio dvije žene
678 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 05.11.2011. 20:47h

Dr Nikola Fatić, ljekar Hitne službe u Danilovgradu, sa 24 godine imao je privilegiju da osjeti zadovoljstvo spasavanja života i vraćanja zdravlja ljudima.

To je osjećaj zbog koga se, kaže on, narednih nekoliko dana čovjek osjeća fantastično.

On je prošle godine, na početku svoje karijere, bio najmlađi ljekar u Crnoj Gori, a sada, kada mu počne specijalizacija koju je dobio na tek završenom konkursu Kliničkog centra, biće najmlađi specijalizant.

Medicinu je završio na beogradskom univerzitetu, prvi u generaciji, prije roka, sa prosječnom ocjenom 9,63, a na četvrtoj i petoj godini proglašen je za najboljeg studenta fakulteta.

Na prijemnom ispitu u Beogradu nisam zablistao, bio sam 212. i ništa nije nagovještavalo da ću se uopšte probiti u tu priču

" U svijet medicine uveo me ujak, dr Šćepan Simanić, a pored razmišljanja o tome koliko ću kao ljekar moći da pomažem drugima, začajnu ulogu u odabiru fakulteta imala je i želja da brigu o svom i zdravlju svoje porodice ne prepuštam drugima.

Na prijemnom ispitu u Beogradu nisam zablistao, bio sam 212. i ništa nije nagovještavalo da ću se uopšte probiti u tu priču, a pogotovo ne da ću završiti prvi u generaciji" priča Fatić.

Najmlađi i prvorangirani

Na nedavno završenom konkursu KC CG za specijalizacije, osim što je bio najmlađi, dr Fatić je sa 202 poena od mogućih 205 bio prvorangirani, na osnovu čega je i dobio specijalizaciju za vaskularnog hirurga.

Mišljenja je da je sada, sa 26 godina, pravo vrijeme za to, jer će nakon specijalizacije koja traje šest godina imati dovoljno vremena da se uhoda, posveti hirurgiji i doprinese njenom razvoju u Crnoj Gori.

Na tom konkursu bile su tri specijalizacije koje su ga zanimale, kardio hirurgija, opšta hirurgija i vaskularna hirurgija, ali je uz konsultacije sa starijim kolegama zaključio sam da je vaskularna pravi izbor jer nije ograničena na jednu oblast, već zadire u sve oblasti medicine.

Vratio se u Crnu Goru

On je diplomirao 2009. godine, završio pripravnički staž u Urgentnom centru Kliničkog centra Srbije i, pored ponuda da ostane da radi tamo, vratio se u Crnu Goru.

Fatić kaže da je interesantno to što čovjek kada završi fakultet misli da je stigao na vrh neke planine i počne da leti, a u stvari tek tada se suočava sa pravim problemima u vezi sa zaposlenjem, tu je i borba sa sistemom, kao i način na koji će ostvarivati svoja prava.

Odabrao sam Hitnu službu jer je to mjesto gdje ljekar stiče najbolje iskustvo

Ali ga raduje to što se kvalitet i upornost isplate.

" Želio sam da radim, moj CV primijetili su u Ministarstvu i dali mi šansu.Tada sam bio kandidat sa najvišim prosjekom, najkraćom dužinom studija, radnim iskustvom na izvrsnoj klinici i mogao sam da biram.

Odabrao sam Hitnu službu jer je to mjesto gdje ljekar stiče najbolje iskustvo.

To je prva linija fronta u kojoj nema mnogo izbora, ili se pobjeđuje ili gine" priča dr Fatić komentarišući da je žalosno što kod nas, kada mlad i energičan čovjek koji hoće da radi dođe u neki kolektiv, on smeta većini oko njega koji pokušavaju da mu postave nogu na svakom koraku.

Na terenu porodio dvije žene

Nakon početka u podgoričkoj Službi hitne pomoći radio je u ispostavi u Vatrogasnoj, odakle nosi divno iskustvo sa obilaska terena Konika, Vrela, kampova i dijela do Albanije.

Tada je na terenu, između ostalog, porodio dvije žene. Nakon drugog uspješnog porođaja, nagrađen je prelaskom u Danilovgrad, gdje ima, kaže on, odlične uslove za rad, divno osbolje, a i izazov jer je po jedan ljekar u smjeni i zavisi od svog znanja i svojih kapaciteta.

" To je služba koja se nalazi na 10-15 minuta od Urgentnog i ljekar mora biti sposoban da za to vrijeme spasi život pacijentu, a sa druge strane mora procijeniti što može sam da riješi jer nije dobro sve pacijente prebacivati Urgentnom" priča on.

U Hitnoj se vidi ko zna, a ko ne

Zbog svakodnevnih slučajeva koje rješavaju timovi Hitne pomoći, ljekari moraju odmah zbrinjavati pacijente. Tu se, kaže on, najbolje vidi koliko je neko sposoban ili nije.

Medicina je način života i ne može se sa posla otići kući kao da se ništa nije desilo

" Nažalost, kod nas još ne postoji sistem individualne kontrole na osnovu koje bi se vrednovalo kako je i na koji način neki ljekar Hitne zbrinuo pacijenta, koliko je imao kućnih posjeta, koliko transporta" kazao je Fatić “Vijestima”, i dodao da na poslu ima i stresnih i smiješnih situacija, te da se stres sa ovog posla ne može ostaviti u ordinaciji.

" Medicina je način života i ne može se sa posla otići kući kao da se ništa nije desilo. Mi vodimo računa o nečemu što je ljudima najsvetije i bez čega život gubi smisao, o zdravlju.

Najteže mi pada kada vidim da mladi ljudi gube život, to me zaista potrese i nakon takvih situacija shvatim koliko je život prolazan i koliko se svakodnevno nerviramo zbog bezveznih stvari.

To su trenuci u životu u kojima se bukvalno sazrijeva i shvata suština života" zaključuje Fatić.

Novac na drugom mjestu

Fatićevo mišljenje o situaciji u zdravstvu je da plate jesu mizerne, ali i da veliki broj zdravstvenih radnika ne zaslužuje da radi taj posao.

Država, kaže on, mora stvoriti dobar ambijent za rad ljekara, jer dobar ljekar mora živjeti dobro, ali ne smije se dozvoliti da novac u ovoj branši bude “ideja vodilja”.

Osuđujem one ljekare koji uzimaju novac od pacijenata i mislim da ih treba skloniti iz ove branše

" Da sam želio da mi novac bude vodilja, otišao bih, kao i mnoge kolege, u Dansku, Njemačku, Sloveniju, ili bih se bavio nekim drugim poslom. Ne bih gurao ruke u rane, šio ljude, vadio ih iz smrskanih automobila, iz jama i slično.

Osjećaj kakav ljekar ima kada spasi nekoga, osjećaj pobjede nad smrću, nijedan novac ne može da plati.

Onaj ko ovo radi sa ljubavlju isto će raditi za 500 eura i za 5 hiljada eura. Novac jeste bitan, ali ono što donosi ljekarska profesija nije samo novac.

Kakav može biti čovjek koji u trenutku dok nekome pokušava spasiti život misli na novac i da li će mu se to isplatiti? Onda je Hipokratova zakletva samo forma, bez suštine.

Osuđujem one ljekare koji uzimaju novac od pacijenata i mislim da ih treba skloniti iz ove branše" kazao je dr Fatić.

Bonus video: