Najpreči posao regulatora za elektronske medije u svakoj zemlji treba da bude zaštita najmlađih, kaže u intervjuu za “Vijesti” Mariz Brižije, direktorica programskog sektora u francuskom Generalnom audio-vizuelnom savjetu.
Direktorica jednog od najstarijih regulatora na Starom kontinentu, koja je ove sedmice bila u dvodnevnoj posjeti Agenciji za elektronske medije (AEM), gdje je organizovan seminar na temu aktuelnih pitanja iz oblasti programskih standarda i komercijalnih audio-vizuelnih komunikacija za naš list govori o konkretnim problemima
Koji su najveći problemi kada je riječ o programu vaših elektronskih medija, sa pozicije regulatora?
Ne znam kod vas, ali mi u Francuskoj najviše posla imamo na zaštiti djece i omladine od neprimjerenih programa. Najmlađi ne smiju biti izloženi programima pornografskog sadržaja i nasilju na ekranu. Osim toga mora se voditi računa o pluralizmu u svakom smislu i o etici, odnosno onome što se kroz programske sadržaje nudi kao civilizacijski i kulturni sadržaj.
Kakve su kazne za “prestupnike”?
Ko ne poštuje pravila, protiv njega se pokreće čitava procedura. Prvo se pisanim upozorenjem skrene pažnja na prestup. Ako to ne pomogne, postavi mu se određeni ultimatum. Na kraju će u udarnom terminu morati da objavi objašnjenje kakav su prestup napravili, što je za taj medij veoma negativno.
Kako je regulisano reklamiranje? Smiju li vaši mediji reklamom prekidati najinteresantnije scene u filmu?
Prikriveno reklamiranje je zabranjeno. Kada je riječ o regularnom reklamiranju na javnim servisima ni film ni druge ozbiljne emisije ne smiju biti prekidane reklamom. Na komercijalnim televizijama film može biti prekinut zbog reklame maksimalno dva puta
Smiju li se reklame emitovati u informativnim programima? Imaju li jednake kvote za reklame javni servisi i privatni mediji?
Reklami apsolutno nema mjesta u informativnim programima. Kada govorimo o kvotama tokom sata programa, javni i komercijalni mediji mogu emitovati maksimalno 12 minuta reklama.
Kako štitite “svoje” medije? Koliko domaćeg programa moraju imati “strani” mediji?
Svaki elektronski medij mora emitovati 60 odsto programa koji se kvalifikuje kao evropski sadržaj. Ostatak programa mora da održava francuski duh i mora biti na francuskom jeziku, zbog brige o očuvanju našeg identiteta.
Vaš savjet, po tri člana, imenuju predsjednika Republike, parlamenta i Senata. Je li nezavisan od uticaja politike i vlasti?
Istina je da članove našeg savjeta imenuju najviši političari u državi. Ipak, oni se biraju na mandat od šest godina, tokom kojeg ne mogu biti smijenjeni. Osim toga ne mogu se nadati drugom mandatu jer to nije dozvoljeno. Zbog toga su oni nezavisni od uticaja političara, odnosno onih koji ih biraju
Dokle ste stigli sa digitalizacijom?
Taj posao smo počeli prije dvije godine. Počeli smo postepeno, region po region. Već tokom narednog mjeseca završićemo kompletan posao i više neće biti analogne tehnologije. Elektronski mediji u Francuskoj biće digitalizovani.
U vašem sektoru za monitoring programa radi 250 ljudi. U sektoru AEM-a svega tri. Iako poređenje nema puno smisla, mogu li tri čovjeka pratiti toliko programa?
Jasno je da poređenje ne vrijedi puno, ali i to da je riječ o velikom poslu. Prilikom posjete vašoj agenciji, uočila sam jak motiv ovih ljudi da svoj posao rade na evropskom nivou. Drugi utisak je da se priličan broj ovdašnjih medija bavi komercijalnim programima. To je posao više za regulatora. Koliko će to ljudi raditi, osim od broja njihove stručnosti zavisi i od tehničkih kapaciteta jer u tolikom broju programa nije lako uhvatiti 'prestupnika'.
Tri dana sedmično bez filmova
Osim za najmlađe i druge ranjive grupe, vi vodite računa i o svojoj kinematografiji?
Da. Pošto je već poodavno postala tradicija da se srijedom u bioskopima premijerno prikazuju filmovi, taj dan na televizijama nema te vrste programa. Filmova nema ni subotom, jer je to dan za izlazak i ljudima treba omogućiti da posjete bioskop. Ista je situacija i sa nedjeljom, do osam sati uveče. Ostalim danima TV je otvoren za filmski program.
Bonus video:
