NAJVEĆI PROBLEM OSTAJU BAZENI KAP-A

Francuzi uklanjaju grit iz Bijele za 18 miliona

Za sanaciju četiri crne ekološke tačke dobijen kredit Svjetske banke od 50 miliona eura. Međutim, biće potrebno još novca
347 pregleda 7 komentar(a)
Bijela grit, Foto: Arhiva Vijesti
Bijela grit, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 17.05.2019. 14:11h

Uklanjanje grita iz Bijele trebalo bi da počne najkasnije za mjesec, u sklopu projekta uklanjanja ekoloških crnih tačaka, za koji je Crna Gora dobila kredit od Svjetske banke u iznosu od 50 miliona eura.

“Na tender za taj posao pristiglo je sedam ponuda, koje su se razlikovale u nekim slučajevima i do deset miliona eura. Izabran je najpovoljniji ponuđač i čeka se da dostavi garanciju za izvršenje posla kako bi ugovor bio potpisan. On ima 28 dana od dana kada je informisan o izboru, što znači da mu rok ističe 1. maja. Njegovo ime ne možemo da objavimo, dok ugovor ne bude potpisan”, kazala je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović.

Kako “Vijesti” saznaju, taj posao dobila je francuska kompanija Valgo, koja je za uklanjanje grita i sanaciju terena tražila nešto više od 18 miliona eura. Ta kompanija je najavila da će, ukoliko pobijedi na tenderu, grit transportovati u Španiju. Radi se o kompaniji specijalizovanoj za sanaciju kontaminiranih lokacija i za proizvodnju energije iz organskog otpada, uklanjanje azbesta i rušenja i koja posluje u Italiji, Francuskoj, Argentini i Brazilu.

Tendersku dokumentaciju otkupilo je 50 kompanija, ali je samo sedam dostavilo bankarsku garanciju i u propisanom roku dostavilo ponudu. Valgo je izabran na ponovljenom tenderu, koji je otvoren sredinom septembra.

U Brodogradilištu se nalazi 133.114 tona grita. Planirano je da se izveze 109.556 tona. Od toga, 54.478 tona čini opasni, a ostatak kontaminirano zemljište koje će, takođe, biti izvezeno. Preostalih 23.558 tona neopasnog grita biće tretirano u Brodogradilištu.

Prema preliminarnim iznosima za sve četiri crne ekološke tačke, za koji je dobijen kredit Svjetske banke (SB), procijenjeno je da je za sanaciju jalovišta Gradac u okviru rudnika Šuplja stijena u Pljevljima potrebno 6.042.500 eura, deponije pepela i šljake Maljevac u Pljevljima 4.010.540, Bijelu 12.822.800, a za bazene crvenog mulja i deponiju čvrstog industrijskog otpada u KAP-u 3.308.700, odnosno 17.192.450 eura.

Pored Bijele, kako je kazala Vojinovićeva, projekat uklanjanja ekoloških crnih tačaka ubrzan je i na preostale tri lokacije.

“Za Gradac ovih dana završavamo izbor glavnog projektanta i nadzora izvođenja radova. Za par mjeseci očekujemo završetak glavnog projekta i paralelno će se raditi tenderska dokumentacija za izvođenje radova, tako da očekujemo na jesen objavljivanje tendera za sanaciju”, kazala je Vojinovićeva.

Za sanaciju Maljevca, kako je navela, 27. marta potpisan je potkreditni ugovor između Vlade i EPCG kao operatera Termoelektrane za korišćenje sredstava za sanaciju deponije.

“To znači da je EPCG preuzela na sebe obavezu vraćanja kredita, jer su procijenili da im se to isplati. Kredit je povoljan, isplaćuje se u roku na 27 godina sa kamatnom stopom koja je mnogo prihvatljivija u odnosu na komercijalnu kamatnu stopu. EPCG se opredijelila za faznu sanaciju zagađenja, jer je nelogično da se uradi kompletna zbog rada TE i oni moraju negdje da odlažu pepeo i šljaku. Tu je i ekološka rekonstrukcija prvog i eventualna izgradnja drugog bloka. EPCG će ukupna sanacija Maljevca koštati 20 miliona, što znači da je segment kredita SB samo jedan dio sredstava koji će EPCG iskoristiti za sanaciju”, kazala je Vojinovićeva.

Najveći problem ostaju bazeni KAP-a

Najveći problemi predstoje sa rješavanjem problema deponije čvrstog otpada i bazena crvenog mulja u Kombinatu aluminijuma.

“Što se tiče deponije, pri kraju je stečajni postupak u KAP-u. Bazeni su privatno vlasništvo i moramo sa Svjetskom bankom još jednom da sagledamo mogućnost finansiranja sanacije. Tokom prošle i početkom ove godine Vlada je zadužila ministarstva održivog razvoja, finansija i ekonomije da pripreme detaljan akcioni plan daljih koraka, za šta je rok kraj juna”, kazala je Vojinovićeva.