NAMJERNO ZAPALJEN

Skadarski dub u Ćuriocu star pet vjekova u vatru zbog dobre lokacije?

Star je više od 500 godina, seže još u doba Ivana Crnojevića i ima tretman vrhunskog spomenika prirode
631 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 25.02.2019. 22:57h

Stablo skadarskog duba u Ćuriocu kod Danilovgrada prema nacionalnoj strategiji biodiverziteta spomenik je prirode.

Pretpostavka onih koji poznaju istoriju Bjelopavlića je da je stablo staro više od pet vjekova, a stariji mještani pamte da su se ispod njega održavale plemenske skupštine. Ipak, sve to ga nije spasilo od požara koji je sredinom avgusta, kako sumnjaju mještani, podmetnut.

postoji priča da je 1942. godine jedna grana hrasta počela da se suši, a nakon toga, nastupilo je razdvajanje ustanika u Bjelopavlićima i bratoubilački rat

"Ovaj hrast proglašen je svetim, kako bi se uprkos masovnoj sječi od njega obnovila šuma. Sva hrastova šuma u Bjelopavlićima porijeklom je od njega. U svakom našem bratstvu postoji bratstvenički hrast sa kog se po legendi uzima bratstvenički badnjak i nosi u crkvu da se sa njega pale ostali badnjaci. Na taj način ljudi su održavali jedinstvo sa religijom i prirodom. Hrast u Ćuriocu bio je plemenski, bio je svetinja", kazao je Radonjić.

Kako je dodao, star je više od 500 godina, seže još u doba Ivana Crnojevića i ima tretman vrhunskog spomenika prirode. Od mnogo legendi vezanih za ovaj hrast, Radonjić je izdvojio onu koja "povrede" drveta vezuje za nemile događaje koji su obilježili našu prošlost.

On je kazao da postoji priča da je 1942. godine jedna grana hrasta počela da se suši, a nakon toga, nastupilo je razdvajanje ustanika u Bjelopavlićima i bratoubilački rat.

“Došlo je do strašnog raskola i tada je počelo čuveno bacanje u jame. Smatra se da je suva grana na hrastu sve ove događaje nagovijestila. Devedesetih godina na njemu se, takođe, pojavila jedna suva grana koja je nagovijestila ove naše podjele”, kazao je Radonjić.

Smišljeno uništavanje

Prema njegovim riječima, posljednji događaj vezan za hrast i pokušaj njegovog uništavanja smišljen je.

"MUP nema podatke o tome ko je zapalio hrast, međutim, ja znam da mu se odavno prijeti sječom, jer je na izvanrednoj lokaciji. Mislim da zemljište oko njega pripada državi pod čijom je on zaštitom, ali vidite kako ga država i Opština štite", kazao je Radonjić.

On je pojasnio da je nekoliko puta u Opštini pokušao da razgovara o zaštiti tog stabla, ali čak i prije nego što završi rečenicu "to bi se okretalo na šalu".

"Benzinska pumpa nije smjela biti ovdje pored drveta. Ogroman mu je korijenov sistem i ni u jednoj varijanti u njegovoj blizini ništa nije smjelo biti građeno", zaključuje Radonjić.

Hrast pod zaštitom države dva puta paljen

Mještani su, kaže Nikola Dragović, ogorčeni na sve one koji su dozvolili da stablo duba pod kojim su rasli djelimično izgori

"Vidio sam komšiju kako pokušava da ugasi požar na dubu, pošao sam tamo i zvao vatrogasnu. Oni su došli, prosuli jednu cistijernu vode, vratili se po drugu, ali nijesu uspjeli da ugase vatru. Kasnije smo nakon velikih napora uspjeli da pregasimo", priča Zečević.

Poslije toga vatrogasci su dobili poziv da gase negdje drugo i pošli su, a vatra se uveče ponovo aktivirala. Tokom noći nastavili su sa gašenjem na dubu, ali bezuspješno. Požar je ugašen tek sjutradan, a strana duba zahvaćena vatrom je pala, dodao je on.

"Mislim da je požar namjerno podmetnut jer oko duba ništa nije gorjelo. To se može i dokazati, jer na objektu pored, koji je u izgradnji postoji video-nadzor", kazao je Zečević.

Mještani su, kaže jedan od njih, Nikola Dragović, ogorčeni na sve one koji su dozvolili da stablo duba pod kojim su rasli djelimično izgori.

"Ne možemo vjerovati da je neko zapalio hrast, ali ni to što se dešavalo nakon paljenja. Ko je nakon nekoliko dana od grana duba koje su pale išegao drva i odnio ih objašnjavajući nam da ima dozvolu Komunalnog. Mi smo to provjerili u Opštini i u Komunalnom, niko ne zna ko je i zbog čega odvezao drva", kazao je Dragović.

Ispostavi policije u Danilovgradu, uprkos tome što je hrast pod zaštitom države, niko iz nadležnog ministarstva, bilo koja grupa građana ili pojedinac, nije se obratio, niti je tražena istraga u vezi sa paljenjem hrasta.

Obavijen legendama

Radonjić je pojasnio da se ova vrsta u nauci zove “skadarski hrast” i da se smatra za najbolje ogrijevno drvo, te da se koristi i u proizvodnji bačvi i namještaja, kao i da postoji priča da su se nekada Carigrad i sultan grijali hrastovim drvima iz Bjelopavlića, ali da je baš ovo stablo bilo pod sultanovom zaštitom, zbog čega ga niko u tom periodu nije smio posjeći.

"Nijedna okupatorska vojska koja je tuda prolazila, turska, austrougarska ili italijanska, ovaj hrast nije htjela posjeći, jer se on smatrao svetinjom. Postojala su još dva takva, a oni koji su ih posjekli nijesu dobro prošli, čak od njih nije ostalo ni traga", kaže Radonjić, dodajući da postoji legenda da ko god posječe grane ovog hrasta i pokuša da se grije na njih, obavezno gubi oko.

Galerija

Preporučujemo za Vas