Na Ivanovim koritima o istoriji kosmosa, Pitagori, genetskom inženjerignu...

Talentovani učenici osnovnih i srednjih škola imaju priliku da čuju predavanja istaknutih istraživača iz Crne Gore, regiona i svijeta
114 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 26.08.2011. 17:29h

"Najbolji mentor za rješavanje nekog problema je sam problem, jer mu se posvećujemo, izučavamo, mjerimo, razmišljamo i dolazimo do rješenja", kaže mr Srđan Verbić, urednik Istraživačke stanice Petnica.

Tom rečenicom Verbić je dao najbolji uvod za ono što se dešava u istraživačkom kampu na Ivanovim koritima, u okviru četvrte Ljetnje škole fizike i matematike.

Na Ivanovim koritima boravi 31 učenik, a za sedam dana imaju priliku da čuju niz zanimljivih predavanja i nauče dosta korisnih stvari. Istorija kosmosa, Pitagora i savremeni naučni metod, genetski inženjering, ljevoruki materijali, kompleksna jedinjenja, budućnost weba, kreativni sistem učenja, standardi i kvalitet, fizika tržišta kapitala, simulacije prirodnih katastrofa, boje arapskog svijeta, kako su nestali posljednji neandertalci u Crnoj Gori, energetska efikasnost i budućnost..., samo su neke od tema u programu ovogodišnjeg kampa.

Predavači su osim Verbića, i dr Dejan Karadaglić iz Mančestera, koji je predstavio fizičke metode u dekodiranju DNK, dijagnostici i borbi protiv raka, dr Ilija Vukotić iz Pariza, koji govori o fizici čestica i savremenim metodima simulacija i programiranja, dr Darko Mitrović, koji je predavao o rješavanju skladištenja CO2 u Norveškoj, a dr Ranko Rajović je govorio o kreativnom sistemu učenja.

Sa Univerziteta Crne Gore učenicima su predavali prof. dr Predrag Miranović o ljevorukim materijalima, prof. dr Željko Jaćimović o kompleksnim jedinjenjima, prof. dr Zdravko Krivokapić o standardu i kvalitetu, te dr Srđan Kadić o Semantic webu.

Tokom kampa, polaznicima se obratilo više od 30 predavača iz Crne Gore i svijeta.

Praktikumi koje su sami izabrali omogućuju im da se bave teorijskom fizikom, svim fazama eksperimenta, da nauče da koriste programe za obradu podataka, uoče principe rada osnovnih elektronskih komponenti, primjenjuju matematiku

“Praktikumi koje su sami izabrali omogućuju im da se bave teorijskom fizikom, svim fazama eksperimenta, da nauče da koriste programe za obradu podataka, uoče principe rada osnovnih elektronskih komponenti, primjenjuju matematiku”, kazao je profesor Jovan Mirković, jedan od osnivača Prone.

On je kazao da su tokom kampa organizovana i sportska takmičenja, kvizovi znanja, izleti, a u večernjim satima filmske projekcije i različite zabavne aktivnosti.

I ove godine organizator škole je Prona, u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore i Ispitnim centrom. Organizaciju kampa podržali su ministarstva nauke i za informaciono društvo i komunikacije, CT computers ME, NLB Montenegrobanka i Radio klub.

Fali kreativnosti i inovativnosti

Kako su istakli u Proni, u uslovima oštre globalne konkurencije Crnoj Gori su potrebni kreativnost i inovativnost kao centralni razvojni resurs - novi proizvodi, usluge i tehnologije, i nova znanja i ideje.

“Namjera ljudi u Proni je da na ovaj način, kroz popularizaciju nauke i saradnju sa naučnicima iz svjetskih naučnih centara, doprinesu razvoju Crne Gore kao društva obrazovanih i kreativnih, smatrajući da je to najbrži put da mala zemlja nađe svoje mjesto u društvu prosperitetnih”, rekao je Mirković.

On je dodao da je poseban značaj četvrte Ljetnje škole fizike i matematike u tome što tokom nje počinje kvalifikovanje za Proninu istraživačku stanicu. Riječ je o istraživačkoj stanici po ugledu na čuvenu Petnicu.

Galerija

Bonus video: