Djeca koja pripadaju romskoj i egipćanskoj populaciji trpe diskriminaciju u pristupu obrazovanju i školskom okruženju, dok izbjeglički kamp na Koniku predstavlja segregaciju, pri čemu su životni uslovi nehumani i opasni.
To su glavne ocjene Nacrta Izvještaja za Crnu Goru koji je usvojila Evropska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancija Savjeta Evrope (ECRI), a nedavno ga dostavila crnogorskim državnim organima kako bi njihovi službenici, koji se bave tretiranim oblastima, mogli da dostave svoje komentare.
Precizirajući da je Crna Gora preduzela niz pozitivnih koraka u smjeru borbe protiv rasizma i netolerancija, u Izvještaju je istaknuta važnost ratifikovanih međunarodnih pravnih instrumenata (Protokol broj 12 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu). I pored toga, kako je navedeno, neka pitanja veoma su zabrinjavajuća.
“Djeca RAE populacije trpe diskriminaciju u pristupu obrazovanju i školskom okruženju. Konik kamp predstavlja de fakto segregaciju i životni uslovi su nehumani i opasni. RAE osobe nailaze na prepreke u pristupu zapošljavanju, čak i kada su akademski ili profesionalno kvalifikovani”, piše u Izvještaju.
Prema podacima, oko 80 odsto RAE populacije je nepismeno, kao i da samo 20 odsto učenika završava obvezno osnovno obrazovanje.
“Romska i egipćanska djeca su ozbiljno ugrožena činjenicom da obrazovanje nije dostupno na njihovom maternjem jeziku. ECRI zato snažno ohrabruje crnogorske vlasti da nastave da rade na obučavanju i zapošljavanju romskih pomagača i da povećaju njihov broj”, ističe se u Izvještaju.
ECRI preporučuje da crnogorske vlasti preduzmu sve mjere ne bi li se što više romske i egipćanske djece uključilo u predškolski sistem kako bi mališani crnogorski jezik savladali prije pošetka osnovnog obrazovanja.
“Trebalo bi da se pronađe standardan smještaj u okolini grada ili države za RAE populaciju koja živi u kampu na Koniku. Zapošljavanje pripadnika RAE populacije treba aktivno podsticati kroz subvencije za poslodavce, a izdavanje ličnih dokumenata treba pojačati”, navodi se, između ostalog, u Izvještaju.
U dokumentu se problematizuje pravni status “raseljenih” i “interno raseljenih” osoba iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Kosova.
“Njihov status nije riješen. Postupak utvrđen za rješavanje ovog problema je složen i mnogi ljudi neće biti u stanju da ispune zahtjeve. Neki ljudi su bez državljanstva. Mnogi građani, uključujući i “raseljene” i “interna raseljene” osobe ne mogu da glasaju. Mogućnost da se prijave za crnogorsko državljanstvo je ograničena”, piše u Izvještaju.
ECRI preporučuje poduzimanje svih mogućih koraka kako bi se “raseljenim” i “interno raseljenim” osobama olakšalo dobijanje statusa stranca sa stalnim boravištem.
“RAE osobe koje nemaju lična dokumenta ne treba automatski isključiti. Treba razmotriti, kada je riječ o “raseljenim” i “interno raseljenim” osobama koje su dugo u Crnoj Gori, mogućnost davanja državljanstva. Trebalo bi razmotriti mogućnost da im se odobri pravo na glasanje na lokalnim izborima”, preporučuje, između ostalog, ECRI.
ECRI predstavlja jedan od najznačajnijih monitoring tijela Savjeta Evrope. Izvještaji tog tijela predstavljaju vodič i polaznu osnovu za izradu drugih dokumenata vezanih za proces pristupanja EU.
Škola radi sat dnevno
Pozivajući se na podatke dobijene od crnogorske Vlade, ECRI navodi kako Crveni krst nudi djeci školskolskog uzrasta sa Konika odjeću i materijal za pohađanje škole, što je nedovoljno s obzirom na, za njih, prilagođen obrazovni sistem.
“Vlasti priznaju da škola nema potrebne sadržaje i kvalitet obrazovanja. Prema riječima ljudi koji žive u kampu, škola je otvorena svaki dan, ali samo jedan sat”, ističe se u dokumentu.
Takođe, navedeno je da su romski i egipćanski mališani odvojeni od djece iz drugih zajednica, što, po mišljenju eksperata Savjeta Evrope, ozbiljno utiče na njihovu integraciju u crnogorsko društvo.
“ECRI smatra da se rješenje za djecu koja žive na Koniku mora brzo naći, ne bi li se ostvarilo njihovo pravo na obrazovanje”, piše dalje. Naglašava se da je neophodno omogućavanje školovanja djece u različitim školama, a porodicama omogućiti smještaj u različite djelove grada.
“ECRI poziva vlast da omogući porodicama djece školskog uzrasta koje žive u kampu na Koniku da se presele u standardne stanove u različite djelove grada ili države, kako bi oni mogli da ostvare svoje pravo na obrazovanje na temelju Protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima”, naglašava se u dokumentu.
Krivični zakonik dopuniti
ECRI primjećuje da se član 370 Krivičnog zakonika koji tretira nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju, i člana 443 koji se tiče rasne i druge diskriminacije, veoma rijetko primjenjuju. “Član 370 rijetko se primjenjuje, a član 443 nikada nije bio primijenjen.
U posljednjih deset godina, 36 prestupnika su procesuirani na temelju člana 370, a samo tri osuđena”, piše u Izvještaju.
Većina slučajeva koji se tiču podsticanja na nacionalnu ili vjersku mržnju, kako je istaknuto, označeni su kao prekršaji u nižim sudovima, sa rijetkim osuđujućim presudama.
“Nedostatak dokaza je naveden kao glavni razlog, ali i nedostatak treninga u identifikovanju rasističke motivacije”, ističe se u dokumentu. ECRI je tim povodom preporučio izmjenu i dopunu Krivičnog zakonika kako bi se osiguralo da rasistička motivacija za bilo koji prekršaj u budućnosti bude predstavljena kao otežavajuća okolnost.
Galerija
Bonus video:
