Direktor Uprave za šume Radoš Šućur saopštio je da će ugovori sa pojedinim koncesionarima biti raskinuti, jer neki nijesu “iskoristili pruženu mogućnost za uspješno poslovanje”.
Šućur se oglasio saopštenjem, nakon serije tekstova o nezakonitom izvozu oblove građe van granica Crne Gore. Njegovu izjavu “Vijesti” prenose u cjelini:
“Rijetko dajemo saopštenja za javnost da bi demantovali navode objavljene u sredstvima informisanja. Praksa nam je da nazovemo autore tekstova i da im stavimo na uvid dokumenta koja potvrđuju, ili demantuju objavljene informacije. Na ovaj način, razgovarali smo i sa autorima tekstova objavljenih u zadnjih par mjeseci na temu stanja crnogorskih šuma i izvoza šumskih proizvoda. Na ovaj način, otvaramo mogućnost da ono što je napisano i objavljeno se potvrdi, ili ispravi, ako su po našem mišljenju iznesene netačnosti. Imali smo i jednih i drugih primjera.
U ovom trenutku konstatujemo da je većina korisnika koncesija iskoristila pruženu mogućnost za uspješno poslovanje, ali da ima i onih koji to nijesu
Sa rizikom, koji je minimalan, jer je potkrijepljen podacima šezdesetak stručnjaka angažovanih u projektu Prve nacionalne inventure šuma u Crnoj Gori, saopštavamo da je stanje crnogorskih šuma značajno bolje čak i od onoga koje je konstatovano u Nacionalnoj šumarskoj politici usvojenoj od strane Vlade Crne Gore aprila 2008. godine. Da podsjetimo, tada je konstatovano da su po vrijednosti, po očuvanosti, po raznolikosti, po načinu gazdovanja, crnogorske šume među najkvalitetnijim u Evropi.
Potkrepljujemo to činjenicom da po Prvoj nacionalnoj inventuri šuma Crne Gore, iste obuhvataju 802.500 ha, što u odnosu na dosadašnji podatak (621.000 ha) čini značajan rast. Zasad, samo još jedan podatak, jer slijedi detaljna analiza, procjenjuje se da je u Crnoj Gori zapreminski etat na dan Prve nacionalne inventure šume Crne Gore iznosio 114.743.986 m3 što u odnosu na ranije procjene (72.000.000 m3) je takođe značajan rast.
Ovako stanje šuma je bilo osnov da je Vlada već 2003. godine usvojila sanaciono-razvojni program, a njegov najznačajniji nastavak je bio proces dodjele dugoročnih koncesija tokom 2008. godine i kasnije, kojim je omogućeno stručno i kontrolisano korišćenje šuma, sa jedne strane, i otvaranje realnih mogućnosti kvalitetnog poslovanja korisnika koncesija, sa druge strane.
U ovom trenutku konstatujemo da je većina korisnika koncesija iskoristila pruženu mogućnost za uspješno poslovanje, ali da ima i onih koji to nijesu. Pošto su ugovori o korišćenju šuma vrlo precizni, neminovno je da će doći do raskida određenog broja ugovora a za iste šume biće raspisani novi tenderi i samim tim biće pružena šansa novom kapitalu. Iz Uprave za šume smo poručivali "od tržišta i finalnog proizvoda i trupca a ne od trupca do finalnog proizvoda". Vjerujemo u promjenu poslovne orijentacije jednog dijela drvoprerađivača kao i u njihovu mnogo bolju institucionalnu organizovanost. Na kraju, iako smo to u više navrata uradili, pozivamo predstavnike pisanih i elektronskih medija da dođu u Pljevlja i dobiju sve relevantne podatke koji će omogućiti potpuno objektivno informisanje javnosti. Iznosimo samo dva podatka koji će možda baciti više svjetla na pisanja oko izvoza oblovine iz Crne Gore. Uprava za šume doznači za sječu godišnje između 100 i 120 hiljada metara kubnih sortimenata u privatnim šumama, i drugi podatak da u državnim šumama celulozno drvo iznosi i do 30 procenata. Privatnici će svoju šumu prodati tamo đe im se najviše isplati, a u Crnoj Gori nemamo fabriku celuloze”, piše u Šućurevom saopštenju.
Bonus video:
