BEZ PROMJENE STATUSA

Joanikije: Ilarion nije predložio konfederalni status MPC

On je za “Vijesti” rekao i da smatra da nije pristojno da prepričava “iskreni razgovor koji je protekao u potpunom razumijevanju i bratskoj ljubavi”
0 komentar(a)
Joanikije, Foto: Arhiva Vijesti
Joanikije, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 26.02.2019. 05:50h

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije Mićović negirao je da je mitropolit Ilarion, šef diplomatije Ruske crkve, predložio da se Mitropoliji crnogorsko-primorskoj da „konfederalni status“ unutar Srpske pravoslavne crkve.

Beogradski mediji prenijeli su tu informaciju, obrazlažući to navodno potrebom o smanjenju napetosti srpske crkve sa crnogorskom državom i među pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori.

Joanikije je “Vijestima” kazao da je bio učesnik razgovora u beogradskoj Patrijaršiji, gdje se Ilarion sastao sa crkvenim velikodostojnicima i srpskim državnicima, te da nije bilo ni riječi o mogućem konfederalnom statusu Mitropolije.

“Mogu da kažem da nije bilo riječi ni o kakvoj konfederaciji. Ruska pravoslavna crkva, preko svog zvaničnog predstavika mitropolita Ilariona i ovog puta je dala snažnu podršku jedinstvu SPC i kanonskom poretku na cijelom području njene osmovjekovne jurisdikcije”, kazao je Joanikije.

On je za “Vijesti” rekao i da smatra da nije pristojno da prepričava “iskreni razgovor koji je protekao u potpunom razumijevanju i bratskoj ljubavi”, a nije želio ni da komentariše nedavno datu izjavu samog mitropolita Amfilohija da postoji mogućnost da u budućnosti Mitropolija zatraži autokefaliju.

“Ne bih želio o tome. O tome možete sa mitropolitom Amfilohijem”, kazao je Joanikije.

Konfederalni status unutar SPC

Beogradski list “Danas” javio je, pozivajući se na izvore bliske Srpskoj crkvi, da je Ilarion na zvaničnom susretu predložio da se Mitropoliji da „konfederalni status“ unutar SPC.

Ilarion je tu ideju, kako piše list, iznio tokom prošlosedmične posjete Beogradu i Podgorici.

Navedeno je da se visoki predstavnik Moskve pozvao na politiku i praksu Ruske pravoslavne crkve nakon raspada Sovjetskog Saveza, kada su formirane nove, nezavisne države, i kada su se javile tendencije slične onima koje su sada u Crnoj Gori.

Pravoslavne crkve u Ukrajini, Belorusiji, Moldaviji i baltičkim zemljama, na primjer, dobile su značajnu samostalnost, koju su – u formi autonomije – već posjedovale pravoslavne ruske crkve u Japanu i Kini.

U opisivanju te situacije naročito je mjesto imala Ukrajina, gdje je nakon sticanja nezavisnosti došlo do raskola koji još nije prevaziđen, ali je Moskva dala samoupravne prerogative pravoslavnoj crkvi te zemlje.

Podvučeno je da veća samostalnost nije značila i autokefalnost, jer su sve ove crkve ostale u sastavu Ruske pravoslavne crkve.

Izvor lista “Danas” naveo je da je na sastanku u Patrijaršiji, kojem je, osim patrijarha Irineja prisustvovao i srpski šef diplomatije Vuk Jeremić sa savjetnikom Damjanom Krnjevićem, ideja ruskog mitropolita Ilariona primljena „više nego hladno“.