JEZIK NIJE BARIJERA

Mladi sa Kosova i Crne Gore družili se 4 dana u Crkvičkom Polju

Do ponovnog susreta rekoše druženje preko Fejsbuka će biti više nego aktivno.
73 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 13.06.2011. 10:30h

Zahvaljujući NVO „COSV“-a iz Italije protekla četiri dana u Crkvičkom Polju u Pivi družilo se tridesetak mladih iz Crne Gore i Kosova različitih nacionalnosti, vjeroispovjesti i jezika.

Na prvi pogled različiti a u stvari toliko slični jer kako rekoše mladost je svuda ista i to je jezik koji svi dobro razumiju.

„Bilo mi je veoma lijepo, družio sam se sa svima i nadam se da ćemo druženje nastaviti i kasnije. Malo nam je smetalo što ne govorimo istim jezikom ali dok poznajemo druge jezike snalazimo se. Sviđa mi se da se družim sa ostalim zajednicima, da sarađujemo, učimo jedni od drugih, da saznajemo više o različitim kulturama“, kazao je Manuel Krasnići sa Kosova.

Tu na jednom mjestu, smješteni u novootvorenom Spomen domu čiju rekonstrukciju je finansirala „COSV“-a, bili su zajedno Albanci, Srbi, Bošnjaci i Romi sa Kosova. Sa njima su bili i njihovi drugari iz Crne Gore, pripadnici REA populacije.

I nikome nije smetalo što se neko krsti sa tri ili četiri prsta, što se drugi klanjaju i što im jezici različito zvuče.

„Zaista nam je ovdje bilo lijepo. Sve je bilo kako treba a ono što je najvrijednije je što smo svi bili zajedno, što smo se družili i zbližili. Drago mi je što sam upoznao sve ove momke i djevojke i nadam se da nećemo prekinuti kontakt“, kazao je Mirsad Ganić sa Kosova.

Druženje se nastavlja

I njegov drugar iz Peći Alija Beriša smatra da je druženje bilo dobro, da jezik nije predstavljao nikakvu barijeru i da se druženje neće prekinuti sa povratkom kući.

Milivoje Đurić iz Istoka priznaje da je jedini nedostatak bio „manjak ženskog svijeta“. Sa njegovim mišljenjem slažu se i ostali momci jer je bilo 29 momaka i svega tri djevojke.

„Dosta smo naučili jedni od drugih, ali i jedni o drugima. Ništa nam nije smetalo a kada su muzika i piće u pitanju onda smo se dobro slagali i jezik nam nije ni trebao. Ponovo bih učestvovao u jednom ovakvom projektu“, sa smiješkom je kazao Milivoje i otišao sa drugarima da pored eko-sela „Jugoslavija“ odigra utakmicu za kraj.

Rezultat, kako rekoše, nije bitan.Rođendan na Crkvičkom Polju

Tri dame sa Kosova - sestre Kristina i Karolina Zimalj i Fatljinda Hasoni nijesu krile da su oduševljene društvom. Posebno je puna hvale bila Fatljinda koja je u Crkvičkom Polju proslavila 19. rođendan.

„Napravili su mi prelijepu žurku i zaista me prijatno iznenadili. Nijesam takav gest očekivala. Ne bih imala ništa protiv da i naredni rođendan dočekam u istom društvu“, kazala je slavljenica.

Ivan Bošković iz Podgorice kazao je da mu je drago što su zajedno bili mladi iz Crne Gore i Kosova, da je vršnjake iz komšiluka bolje upoznao i da se ljudi, kada se bolje poznaju, bolje i razumiju.

Učesnici projekta koji nosi naziv „Podrška i integracija manjina na Balkanu“ u toku četvorednovnog druženja obišli su i Žabljak i Crno jezero, splavarili Tarom, planinarili, vozili bicikla.

Oduševljeni raftingom

Rafting je na njih ostavio poseban utisak jer je mnogima to bilo „vodeno krštenje“.

„Znam albanski, po malo romski, tako da mi nije bio problem da se sa svima sporazumijevam. Za ova četiri dana smo se dobro upoznali, družili I bilo nam je super. Organizacija je zaista bila odlična. Iako sam iz Crne Gore zahvaljujući ovom projektu prvi put sam vidio Žabljak i Crno jezero, Crkvičko Polje, splavario Tarom“, kazao je Fljamur Delija, Egipćanin iz Nikšića.

Mladima sa Kosova i njihovim vršnjacima, pripadnici REA populacije iz Crne Gore, druženje na Crkvičkom Polju bilo je drugo po redu. Prvo druženje je bilo u Kosovu, kada su upoznali vjerske objekte sve tri konfesije – pravoslavne i katoličke crkve i džamije.

U Crnoj Gori akcenat je stavljen na prirodne ljepote.

Do ponovnog susreta rekoše druženje preko Fejsbuka će biti više nego aktivno.Projekti pomažu integracijuŽeljka Ratković iz Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica kazala je da su projekti čiji cilj je integracija Roma i pripadnika interno raseljenih lica i njihovo povezivanje sa vršnjacima iz regiona veoma važni i da Zavod takve projekte zdušno podržava.

„Ono što mi iz Zavoda želimo je da se interno raseljenim licima I Romima pomogne da se što bolje i što lakše integrišu a ovakvi projekti nam pomažu u tome“, kazala je Ratković.

Festifal u Peći naredne godine označiće kraj trogodišnjeg projektaNVO „COSV“-a je u Crnoj Gori prisutna od 1999. godine. Za to vrijeme uradila je mnogo projekata i dva koja su aktuelna, a koja su počela da se realizuju prije dvije godine, su „Razvoj turizma na sjeveru Crne Gore“ i „Podrška i integracija manjina na Balkanu“.

„Ovom posjetom smo htjeli da integrišemo oba projekta, da promovišemo oblast Pive ali i da turizam iskoristimo kao sredstva za pomirenje i integraciju manjina.

U okviru realizacije ova dva projekta za dvije godine direktno ili indirektno bilo je uključeno više hiljada ljudi“, kazao je koordinator „COSV“-e za Balkan Alesandro Brulo.

Ta NVO je pored obnove Spomen doma u Crkvičkom Polju obilježila i 200 kilometara staze za biciklizam i planinarenje u Pivi, pomogla osnivanje planinarskog kluba u Crkvičkom Polju „SBS“, koji je opremila biciklima, kaljačama, skijama, a uskoro će dobiti i motorne sanke.

U planu je izgradnja nordijske staze na Grabu, postavljanje turističkih I informacionih tabli, povezivanje nacionalnih parkova „Sutjeska“ I „Durmitor“ preko Pive koja bi postala prirodni park.

„Ovom posjetom smo htjeli da integrišemo oba projekta, da promovišemo oblast Pive ali i da turizam iskoristimo kao sredstva za pomirenje i integraciju manjina"

„Projekat ’Integracija manjina’ realizujemo u Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu. U Crnoj Gori smo organizovali kurseve elementarnog opismenjavanja punoljetnih Roma, u Makedoniji smo školovali djecu romske populacije, dok smo na Kosovu restaurirali određena mjesta, poput manastira Dečani i

Pećke patrijaršije. Na Kosovu smo kulturnu baštinu iskoristili kao momenat za integraciju jer je u poslednjem ratu upravo to bila linija razdvajanja društvenih zajednica“, kazao je Brulo.

Kraj trogodišnjeg projekta integracije manjina, u kome su partneri organizacije „Intersos“ sa Kosova i Fondacija za stipendiranje Roma iz Crne Gore, biće festivalom u Peći koji će se održati u maju naredne godine.

Galerija