manjak kadrova

Zašto je u Crnoj Gori teško naći kuvara, konobara, zidara...

Više od dvije trećine stranaca su angažovani kao konobari, kuvari, zidari, keramičari, kao i za ostala stručna zanimanja
124 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 11.06.2011. 18:30h

Na tržištu rada u Crnoj Gori najveća je ponuda poslova u oblastima turizma, građevinarstva i trgovine, a to su ujedno i najdeficitarniji kadrovi u zemlji, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje.

U ovoj godini, do 8. juna, poslodavci su prijavili potrebe za 19.811 radnika, od čega je više od 11.000 slobodnih radnih mjesta oglašeno:

  • u oblastima turizma i ugostiteljstva 5.353
  • trgovini 3.725
  • građevinarstvu 2.110

Ponuda domaće radne snage za obavljanje poslova u ovim djelatnostima u vrijeme turističke sezone zadovoljava oko 30 odsto tražnje.

Zavod je izdao 7.592 dozvole za rad i zapošljavanje stranaca, od kojih se skoro 6.000 odnosi na ljude iz zemalja u okruženju.

Više od dvije trećine stranaca su angažovani kao konobari, kuvari, zidari, keramičari, kao i za ostala stručna zanimanja.

"U velikom broju zanimanja u području građevinarstva, turizma, hotelijerstva i ugostiteljstva i poljoprivrede fali radne snage", ističe direktor ZZZCG Zoran Jelić.

On smatra da su mladi ljudi koji su prije par godina usmjerili svoj profesionalni razvoj u ovom pravcu, sigurno uvećali svoju šansu na tržištu rada, mogućnost zaposlenja i omogućili sebi dobre zarade.

"Situacija na tržištu rada u Crnoj Gori je jasna: u određenim oblastima rada veoma je izražen nedostatak obrazovanih kadrova određenih profila", ocijenio je Jelić.

Potrebno aktivnije učešće poslodavaca

Centar za stručno obrazovanje zajedno sa ministarstvima prosvjete i sporta, poljoprivrede i ruralnog razvoja i održivog razvoja i turizma pokrenuo je kampanju za promociju stručnog obrazovanja, pod sloganom "Stručno je ključno".

Duško Rajković, direktor Centra, rekao je da su kampanje osmišljene tako da se više baziraju na promjeni svijesti roditelja, jer je veoma značajno da oni imaju sve informacije i da znaju da procijene kapacitete svoje djece.

Zagreb e obezbijedio stipendije za one učenike koji upišu taj obrazovni program i nakon završetka čeka ih radno mjesto. To je ono što treba i nama da reguliše upisnu politiku u budućnosti

On smatra da djeca od 14 godina ne donose sama odluke što će da upišu, već su to mahom odluke roditelja.

"Moramo svi zajedno raditi na podizanju svijesti, posebno u porodici. Nama će se na kraju dogoditi da djeca završavaju fakultete i kada vide da ne mogu naći zaposlenje, vrše prekvalifikacije i završavaju razne obuke, kako bi mogli da prehrane porodicu", objasnio je Rajković.

Za visokoobrazovanu radnu snagu oglašeno je samo 2.366 slobodnih radnih mjesta.

Da se uključe Ford i Pežo

Rajković je ocijenio da bi privreda i poslodavci trebalo mnogo više da se uključe u ovaj proces stimulacijom mladih ljudi, aktivnijim učešćem u kampanjama i saradnjom sa stručnim školama.

"Ako bi recimo Fordov, Pežoov, Mercedesov i ostali savremeni servisi ponudili djeci da će od desetak učenika koji su na praktičnoj nastavi kod njih, četvoro najboljih dobiti radno mjesto, ta djeca bi se mnogo više trudila da budu najbolji, a to bi sigurno popravilo i upis u ove stručne škole", smatra Rajković.

Kao dobar primjer u regionu on je naveo Zagreb, gdje je za ovu upisnu godinu najtraženije i najatraktivnije zanimanje elektroinstalater.

"Grad je obezbijedio stipendije za one učenike koji upišu taj obrazovni program i nakon završetka čeka ih radno mjesto. To je ono što treba i nama da reguliše upisnu politiku u budućnosti".

On je dodao da će se u narednom periodu država potruditi da koncipira školske programe tako da učenik već poslije godinu ili dvije pohađanja stručne škole, dobije sertifikat za neku manje složenu kvalifikaciju, s kojim se može vratiti i nastaviti obrazovanje ukoliko to poželi.

Galerija

Preporučujemo za Vas