ANALIZA VREMENA

Micev: Crnogorski turizam će da trpi jer će ljeta biti kišna

Prema riječima Miceva, promjene klime, osim što mogu uticati na proces proizvodnje hrane, mogu biti pogubni za vodene i vodoprivredne resurse.
74 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 16.05.2011. 07:53h

Poplave početkom i krajem prošle godine, najsušniji april u posljednjih pola vijeka, hladni talas i snijeg na sjeveru koji je u maju natjerao građane da iz ormara ponovo vade topliju odjeću, samo su neke od klimatskih anomalija zabilježenih u proteklih desetak godina u Crnoj Gori.

Načelnik Centra za analizu i prognozu vremena Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore Branko Micev ispričao je za „Vijesti“ da područje Crne Gore nije pošteđeno klimatskih promjena, te da su analize pokazale da u posljednjih desetak godina postoji trend porasta temperature i promjene u režimu padavina.

"Ovakav trend se nastavlja i u posljednje dvije godine i na našem području nije došlo do neke stagnacije ili smanjenja klimatskih anomalija. One su i dalje prisutne i izraženije, kako po frekvenciji, tako i po intenzitetu", objasnio je on.

Micev je dodao da su u istom periodu zabilježene ekstremne meteorološke pojave, kao što su rekordno visoke temperature vazduha, serije kišnih padavina i hladnih talasa - koji nijesu zabilježeni u posljednjih pedeset godina.

"Nijedan dio Crne Gore nije pošteđen klimatskih anomalija. Najznačajnije je što se temperatura vazduha puno promijenila i takva promjena povlači niz drugih posljedica za Crnu Goru", upozorio je on.

"Najznačajnije je što se temperatura vazduha puno promijenila i takva promjena povlači niz drugih posljedica za Crnu Goru", upozorio je Micev.

Prema riječima Miceva, promjene klime, osim što mogu uticati na proces proizvodnje hrane, mogu biti pogubni za vodene i vodoprivredne resurse.

"Ogromne štete nastaju usljed nedostatka vode. Sa druge strane u slučaju viška vode dolazi do poplava. Turizam, takođe, trpi, a on je značajna ekonomska grana koja će biti pogođena, jer će u ljetnjem periodu, kada to nije uobičajeno, biti kiše.

Sa druge strane na sjeveru će zbog visokih temperatura izostati snijeg, pa zato neće biti uslova za zimski turizam", priča Micev.

Može doći do pojave biljnih bolesti

Klimatske promjene će u značajnoj mjeri uticati i na poljpoprivredu, pa pored suša i toplih talasa, zbog kojih proizvodnja može stati, Micev upozorava da takvi vremenski uslovi mogu dovesti do pojave biljnih bolesti. On ističe i da bi tropske vrućine uslovile pojavu šumskih požara, koji u posljednjih nekoliko godina pogađaju Crnu Goru.

S obzirom na to da je emisijom ugljen-dioksida čovjek sebi stvorio nevolje, Micev smatra da bi, umjesto prognoziranja kada će doći do smaka svijeta, trebalo djelovati kako bi za desetak godina mogli vidjeti rezultati.

"Treba da razmišljamo da danas uradimo nešto kako bi sjutra od toga imali koristi. Ne treba posmatrati šta se može desiti za hiljadu godina. Atmosfera je jedna džinovska mašina i čovjek je svojim djelovanjem narušio njen prirodni sastav. Postoje prirodni procesi u kojima se povećana koncentracija CO2 deponuje.

Na primjer, okeani su veliki apsorberi koncentracije ugljen-dioksida, kao i fotosinteza. Kad bi čovjek prestao da vrši produkciju ugljen-dioksida u atmosferu, onda bi priroda radila svoj posao i već sjutra bismo imali dobiti od toga", priča Micev.

Objašnjavajući da postoje klimatski modeli koji se mogu upotrijebiti za simulaciju temperatura i padavina za period od deset do 50 godina, Micev je kazao da i sadašnja situacija pokazuje da će ljudi biti u velikoj nevolji.

"Kad bi čovjek prestao da vrši produkciju ugljen-dioksida u atmosferu, onda bi priroda radila svoj posao i već sjutra bismo imali dobiti od toga", priča Micev.

"Postoje klimatski modeli koji simuliraju kakvo će biti odstupanje od temperatura u narednih 10 do 50 godina, ali to ne znači da će se situacija odvijati baš po njima.

Važno je reći da smo i sa sadašnjim klimatskim promjenama u velikoj nevolji, jer ukoliko se nastavi trend klimatskih anomalija, sve više će biti ugrožen sektor proizvodnje hrane i voda", objasnio je.

Micev ističe da će, iako se najvjerovatnije neće dešavati ništa što do sada nijesmo imali prilike da vidimo na našim prostorima, intenzitet i posljedice koje će uslijediti biti mnogo veće.

Nakon 2070. nivo Jadranskog mora će porasti za 35 cm

U Prvom nacionalnom izvještaju Crne Gore o klimatskim promjenama koji je objavljen prošle godine prognozirano je da će nakon 2070. godine doći do povećanja temperature za 4,8 stepeni, dok će količina padavina biti manja na više od 90 odsto teritorije. Nivo Jadranskog mora će, prema ovoj prognozi, porasti za 35 centimetara.

Povećanje nivoa mora, kako je tada saopšteno, moglo bi da izazove ozbiljne posljedice.

U dokumentu koji je rezultat saradnje tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine i UNDP-a stoji da će voda konstatno plaviti veliki dio obale, a značajno će se povećati poplavni prostor i na mjestima koja nikada do sada nijesu bila na udaru poplavnih talasa.

Ogroman dio plaža biće smanjen, dok će pojedine i nestati. Prognoze kažu da će rijeci Bojani biti onemogućen postojeći prirodan tok do samog ulaska u more, pa će delta te rijeke nestati.

Ne sprovodimo ni svoje zakone

U okviru projekta NVO “Green Home” pod nazivom “Klimatske promjene, uloga civilnog društva i lokalne zajednice” građani i predstavnici lokalnih samouprava pokazali su da nijesu svjesni činjenice da promjene u klimi zapravo znače ogromne ekonomske štete, kako za život tako i egzistenciju stanovništva.

"Građani ovaj pojam vezuju uglavnom za razvijene zemlje, jer misle da klimatske promjene pogađaju razvijene, zato što je ta tematika izuzetno prisutna kod njihove javnosti.

Međutim, klimatske promjene, koje su definitivno izazvale razvijene zemlje, zapravo se odražavaju na siromašne države i građani toga nijesu svjesni", objasnila je koordinatorka tog projekta Sanja Svrkota.

U Crnoj Gori u velikom broju slučajeva izostaje doprinos opština, koji je izuzetno bitan, pa tako nema ni akcije ni planova za ublažavanje efekata klimatskih promjena na lokalnom nivou.

Ona je dodala da u Crnoj Gori u velikom broju slučajeva izostaje doprinos opština, koji je izuzetno bitan, pa tako nema ni akcije ni planova za ublažavanje efekata klimatskih promjena na lokalnom nivou.

"Bez obzira na to što smo mala zemlja i što objektivno ne doprinosimo značajnije klimatskim promjenama na globalnom nivou, efekte osjećamo i mi kao i svi drugi. Zato je neophodno raditi na realizaciji planova za ublažavanje efekata", poručila je Svrkota.

Ona, međutim, upozorava i da u Crnoj Gori, osim nekoliko donesenih dokumenata, u praksi nema snažnije primjene mjera koje bi ublažile efekte klimatskih promjena.

Na pitanje “Vijesti” šta je država uradila u cilju ispunjavanja obaveza sa samita u Kopenhagenu, Svrkota je kazala da se “teško možemo pohvaliti nekim značajnijim potezima”.

"Uostalom, u zemlji u kojoj izostaje i sama primjena zakona teško je očekivati da se može primijeniti neki od međunarodno donijetih zaključaka kada je u pitanju globalna tematika.

Očigledno će se u Crnoj Gori, po starom običaju, sačekati da klimatske promjene donesu značajnije ekonomske štete kako bi se shvatila ozbiljnost i značaj ove teme za zemlju i neophodnost primjene mjera za ublažavanje efekata klimatskih promjena",smatra ona.

Galerija