U "RATU ZA MIR"

Ni nakon 20 godina ne zna se sudbina 26 crnogorskih državljana

"Najviše stradalih je iz opština Nikšić (63) i Podgorica (53). Preko 80 odsto od ukupnog broja stradalih je starosti od 19 do 55 godina", rekli su iz FHP.
0 komentar(a)
Ažurirano: 12.04.2011. 18:46h

U oružanim sukobima u Hrvatskoj (1991-1995.), Bosni i Hercegovini (1992-1995.) i Sloveniji (1991.), prema podacima Nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo, stradalo je i nestalo 272 građana Crne Gore, a sudbina 26 crnogorskih državljana do danas nije rasvijetljena.

Koordinator projekta FHP Nenad Dimitrijević je naveo da je u Sloveniji stradao jedan, u Hrvatskoj 104, u Bosni i Hercegovini 150, dok za 17 građana CG mjesto stradanja još uvijek nije utvrđeno.

"Najviše stradalih je iz opština Nikšić (63) i Podgorica (53). Preko 80 odsto od ukupnog broja stradalih je starosti od 19 do 55 godina. Najmlađi Crnogorac bio je 17-godišnji Goran Pejović, a najstarija žrtva 95-godišnji Latif Bungur", kazao je Dimitrijević na predstavljanju Popisa ubijenih, stradalih i nestalih građana CG u ratovima od 1991. do 1995. godine.

On je dodao da je među stradalima najviše pripadnika JNA, 158, ubijeno je i 12 civila , a registrovano je i 30 osoba koje su izgubile život u BIH i Hrvatskoj, a rođene su u Crnoj Gori. Za 53 crnogorskih građana nijesu sa sigurnošću utvrdili okolnosti stradanja.

"Šest civila ubijeno je nakon otmice na željezničkoj stanici Štrpci u BIH 1993,. kada su pripadnici oružane formacije bosanskih Srba “Osvetnici”, pod komandom Milana Lukića, iz voza na relaciji Beograd-Bar izveli 19 putnika, od kojih su šestoro bili državljani Crne Gore", naveo je Dimitrijević, istakavši da je do danas pronađeno jedino tijelo Jusufa Rastodera u jezeru Perućac, u ljeto 2010. godine.

Kandić: Država da napravi bilans

Izvršna direktorka FHP, Nataša Kandić je kazala da države treba da naprave bilans onoga što se dogodilo u prošlosti, jer poslije 20 godina još nijedna država na prostoru bivše Jugoslavije nije to uradila.

"Postoji nada da će državni pečat stajati na tom popisu, jer proces suočavanja s prošlošću ne smije ostati na nivou nevladinih organizacija", istakla je Kandić.

Ona je dodala da sve zemlje u okruženju moraju konačno formirati društveno-korisno kolektivno pamćenje prošlosti i ocijenila razočaravajućim što se niko od predstavnika crnogorskog Ministarstva odbrane nije pojavio na ovoj prezentaciji.

Sekretar Ministarstva za rad i socijalno staranje Nikola Dedeić naveo je da je Crna Gora imala formiranu Komisiju za nestala lica, ali joj je istekao mandat, pa je izrazio očekivanje da će biti formirana opet na nekoj od sljedećih sjednica Vlade.

"Komisija raspolaže sa određenom dokumentacijom za 66 nestalih lica, od kojih je 45 nestalo na Kosovu, 15 u BIH i 6 u Hrvatskoj", rekao je Dedeić.

Predsjednik hercegnovskog Udruženja boraca ratova devedesetih Đorđije Radović ocijenio je da se društvo mora odužiti stradalima spomeničkim fondovima i obezbjeđivanjem njihovih porodica.

"Osobina ljudska je da se zaboravlja, ali ne smijemo zaboraviti da su oni stradali zbog svih nas, zbog ljudske ludosti, ratova", naveo je Radović.

Preporučujemo za Vas