Pitamo Vladu Crne Gore da li je bitniji interes jedne firme nasuprot interesu čitave jedne lokalne zajednice? Sa ovog skupa upućujemo apel rukovodstvu opštine Kotor da ne budu nijemi posmatrači već da se bore za interes svojih građana.
Ukoliko nam se ne izađe u susret naše sledeće okupljanje biće u znatno većem broju u zgradi opštine.“, poručili su mještani Lješevića na protestnom skupu koji je okupio više desetina mještana Grblja protiv ponovnog otvaranja kamenoloma u ovom donjogrbaljskom selu od strane preduzeća „Yu Briv“.
„Prvo što ste mogli da vidite su ove table upozorenja na ograničeno kretanje prema našem selu i nazad. Da li ćemo ubuduće morati da izbjegavamo korišćenje u određenim vremenskim intervalima, pitamo opštinu Kotor.
Urbanističkim planom je predviđeno turističko naselje
Novim urbanističkim planom je predviđeno turističko naselje do samog ulaska u kamenolom. Zašto opština ne brani svoj urbanistički plan već ćuti. Mi smatramo da je ćutanje odobravanje. Novim prostornim planom opštine Kotor predviđeno je zatrpavanje građevinskim otpadom kamenoloma u Lješevićima.“, istakao je u ime organizacionog odbora protestnog skupa Dejan Štilet.
On je istakao da je kamenolom zatvoren 1984. godine zbog uništavanja poljoprivrede i čitavog sela. „Ovo mjesto je bogomdano za turizam, odmor i poljoprivredu, a gospoda neka otvore kamenolom daleko od našeg sela i našeg Grblja.
Iz ministarstava ekonomije i turizma su nam odgovorili da firma „Yu Briv“ ima svu potrebnu dokumentaciju za otvaranje kamenoloma. Kako je moguće bilo dobiti sve dozvole, a da naša MZ ne bude obaviještena i da seljani koji imaju zemlju u pomenutom kamenolomu i pored njega, budu zaobiđeni.
Ovo je moje mjesto, moja đedovina. Došao sam sa pjace, a oni su odena parkirali desetoro kola, probijali kabal, stavljali struju dolje
Da su kojim slučajem seljani znali za elaborat o zaštiti životne sredine, dali bi svoje primjedbe i ne bi mogao biti prihvaćen.“, rekao je Štilet okupljenima mještanima Lješevića na protestnom skupu ističući da je „sve odrađeno usko kancelarijski i prostorijama firme „Yu Briv“ kako niko ne bi znao za to.“
„Prvobitno je firma „Yu Briv“ tražila koncesije do sadašnjeg kamenoloma, ali kad su seljani saznali da je ta zemlja naša pokrenuli smo tužbu protiv opštine Kotor. Osnovni sud u Kotoru je donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje otuđenje, opterećenje i davanje u zakup zemlje koju je opština Kotor htjela da ustupi firmi „Yu Briv“. Viši sud u Podgorici je tu odluku potvrdio.
Dok je trajao protestni skup seljana Lješevića, sa druge strane puta agregati „Yu Briva“ radili su punom parom
Sredinom 2010. firma „Yu Briv“ traži i dobija koncesiju na stari postojeći kamenolom koji je iz vlasništva JP „Komunalno Kotor“ preko noći prešlo u vlasništvo države Crne Gore.“, istakao je Štilet u ime odbora protesnog skupa. On je naglasio da se trenutno vodi parnični spor između kotorskog Komunalnog preduzeća i države Crne Gore za vraćanje kamenoloma, jer je opština Kotor 1980. Zakonom o restituciji oduzela i manjim dijelom platila pomenuto zemljište.
„Još jednom ponavljamo da ima veliki broj seljana koji ni do dan danas nijesu dobili nadoknadu za oduzeto zemljište, ali su spremni da se odreknu svoji potraživanja pod uslovom da se kamenolom ne otvara, već da se pokrene nešto što bi bilo od interesa za lokalnu zajednicu, opštinu i državu.
"Kamenolom svakako ne.“, rekao je Štilet podsjećajujući da vlada namjerava da i iznad obližnjeg turističkog naselja Bigove dozvoli otvaranje kamenoloma, dvjesto metara od mora gdje urbanističkim planom predviđena izgradnja turističkog naselja.
„MZ Vranovići i MZ Bigova su jednoglasni u odluci da to tako ne može i da nećemo biti kolateralna šteta za zatvaranje kamenoloma u Oblatnom. Ko će normalan doći kod nas da ulaže gdje prašina, buka i detonacije vode glavnu riječ. Nijesmo vjerovali da smo građani drugog reda“, rekao Štilet postavljajući pitanje „Dokle će Grbalj biti destinacija za deponije, betonjerke i kamenolome?“ i zahvalio se „vikendašima“ koji su izrazili svoju punu solidarnost sa mještanima.
Dok je trajao protestni skup seljana Lješevića, sa druge strane puta agregati „Yu Briva“ radili su punom parom, a radnici varili rampu na ulazu u kamenolom. Dejan Štilet je upoznao prisutne da je od policije tražio da agregati utihnu tokom skupa ali su iz „Yu briva“ to odbili.
Komentar vlasnika „Yu Briva“, Radovana Bujkovića
Novinari su tražili komentar od vlasnika „Yu Briva“, Radovana Bujkovića koji je u međuvremenu stigao u kamenolom. On je odbio da da zvaničnu izjavu ali je novinarima prenio teške optužbe na račun organizatora protesta ističući da je skup „politički motivisan“.
„Ministarstva, državne institucije, inspekcije i policija, svi imaju na uvid naša dokumenta. Ovo što se ovi sad bune je što su odavde godinama krali kamen, nikome nijesu plaćali, a sad kad treba da se plati državi pobunilo se njih pet –šest koji rada svašta od prodaje droge, oružja. Znaju u policiji ko je organizovao ovaj protest i sve će vam biti jasno. Sinoć su zvali predsjednika NS da organizuju skup. Ja sam u DPS i krivo im je što sam uspješan.“, rekao je Bujković.
"Maćehinski odnos Opštine Kotor"
Protestnom skupu je prisustvovao u ime crkvenog odbora gornogrbaljski paroh Miajlo Backović koji je novinarima rekao da je situaciju u Lješevićima ista kao i u Nalježićima. „Crkva Svete Trojice i Svetog Nikole koja je spomenik kulture je ugrožena od kamenoloma, kao i crkva Svetog Đorđa na onoj litici koja se vidi odavde. I da nijesu ugroženi sami hramovi mi bi dali svoju podršku mještanima koji osjećaju da su ugroženi oni, njihovi domovi i zdravlje.
Kamenolom u Nalježićima je naružio izgled Gornjeg Grblja, napravio ogroman krater. Opština Kotor pokazuje prema ovim problemima svoj maćehinski odnos. Kad su izbori glasovi Grbljana su bitni, kao i kad treba da se izvoze iz Grblja sirovine kao pijesak i kamen ili otvaraju deponije, a kad treba da se nešto uradi, Grblja nigdje nema.“, rekao je Backović.
„Ovo je moje mjesto, moja đedovina"
Okupljenim Grbljanima obratio se i vlasnik zemljišta na kome se odvijao skup, mještanin Stanko Marović koji je vlasnike „Yu Briva“ nazvao „agama“. „Ovo je moje mjesto, moja đedovina. Došao sam sa pjace, a oni su odena parkirali desetoro kola, probijali kabal, stavljali struju dolje.
Ja sam mu rekao - ukloni kola sa onog mojega jer ću ti kad pođem doma sve gume izbušit. A mene aga Radovan Bujković koji sve ovo sluša kaže – Ela ako imaš muda. Eto to sam dočekao ljudi, navrh sedamdeset jedne godine života, ovu moju đedovinu da ne mogu zabraniti od aga.
Imam 30-40 maslina pod majdan dolje, koje ću obnoviti. Imam gore u vrh 3.000 kvadrata-đe on misli da će to raditi. Misli da ću mu ja na svoju đedovinu to dozvoliti. Neće nikad dokle ja dišem.“, rekao je Marović na protestnom skupu u Lješevićima.
Bonus video:
