ZNAČAJ STRUKE

Branko Micev: Bez meteorologa nema izgradnje autoputa

"Morate da zaštitite objekat od ekstremnih meteoroloških prilika, da on ne smije biti \'ranjiv\' i izložen ekstremnim meteorološkim prilikama."
197 pregleda 0 komentar(a)
branko micev, Foto: Luka Zeković
branko micev, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 20.03.2011. 20:41h

Vlada Crne Gore trebalo bi da konsultuje meteorologe prilikom izgradnje autoputa, odnosno nadležan organ za hidrometeorološke poslove, koji je dužan da uradi elaborate bazne studije koji će biti sastavni dio prostorno-planske dokumentacije.

Ukoliko se desi da neko pokuša to da zaobiđe, ti dokumenti idu na reviziju, gdje će biti oboreni, kazao je u razgovoru za “Vijesti” načelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore, Branko Micev.

"Kada se rade infrastrukturni objekti, meteorologija je uključena u dva aspekta. Morate da zaštitite objekat od ekstremnih meteoroloških prilika, da on ne smije biti 'ranjiv' i izložen ekstremnim meteorološkim prilikama. To se zove dimenzionisanje, jačanje objekta u odnosu na ekstremne meteorološke prilike. Ljudi koji donose prostorno-plansku i projektnu dokumentaciju, moraju da involviraju klimatske karakteristike u svoj projekat”, ističe Micev.

Da bi neko, objašnjava on, uložio velika sredstva u izgradnju ribnjaka, plantaža voća ili ukoliko želi da gradi objekte, “mora da obezbijedi meteorološke podloge da bi se vidjelo kakva je ranjivost, te šta ga čeka na tom prostoru 365 dana, odnosno kakva je opasnost da bude uništen ili oštećen”.

Dozvoljeno je graditi sa rizikom od 5 odsto

"To se u meteorologiji zove računski rizik, dakle vjerovatnoća da se desi ekstremna meteorološka pojava za vrijeme eksploatacije objekta. Računski rizik se radi na vjerovatnoći od 95 procenata. Mi uradimo meterološke procjene za određenu lokaciju sa vjerovatnoćom od 95 odsto da neće da se desi određena pojava, a ako se desi sa vjerovatnoćom od pet odsto što će da uništi objekat, onda se gradi sa tim rizikom i u tom procentu je dozvoljen", navodi Micev.

"Ne može neko da napravi autoput, a da ne uzme u obzir ekstremne meteorološke parametre, to se desilo u Turskoj da je kiša odnijela autoput, što je nezamislivo"

On napominje da se rizik izračunava prilikom izgradnje mostova, repetitora ili autoputa, koji, kako objašnjava,"nema period eksploatacije tri, već 100 godina".

"Za autoput Bar-Boljari sada je, koliko je meni poznato, urađen prostorni plan koji ne zahtijeva računski rizik, već samo klimatske podloge. Međutim, detaljni plan to zahtijeva.

U projektnoj dokumentaciji mora da postoji opterećenje kad se bude trasirao autoput, odnosno most ili tunel i mora da se ima dejstvo ekstremnih meteoroloških parametara, ekstremna kiša koja će se javiti jednom u sto godina.

Ne može neko da napravi autoput, a da ne uzme u obzir ekstremne meteorološke parametre. Tako se desilo u Turskoj da je kiša odnijela autoput, što je nezamislivo”, upozorava Micev.

Trebaju nam dva meteorološka radara

Govoreći o tehničkim mogućnostima Crne Gore za prognozu vremena Micev kaže da je jedan od najvećih nedostataka naše zemlje na polju meteorologije meteorološki radar, koji košta oko tri miliona eura.

"Imamo nedostatak tehnike, ali sa druge strane mi kvalitetno dopunjujemo taj nedostatak"

On objašnjava i da Crnoj Gori ne bi bio dovoljan samo jedan, s obzirom na to da "imamo kopno i primorje", pa bi, vjeruje Micev, bila neophodna najmanje dva.

"Meteorologija se rodila za potrebe sigurnosti i bezbjednosti, i nije se rodila da bi odredila da li ćemo mi nositi kišobran ili džemper. Mi radimo na tome da obezbijedimo kvalitetnu kratkoročnu prognozu, četiri do šest dana, jer mi nijesmo regionalni, već nacionalni centar.

Mi uzimamo podatke po oficijelnoj liniji iz Evropskog centra za srednjoročnu prognozu, čije je sjedište u Londonu. Taj centar radi prognozu vremena za čitavu sjevernu hemisferu i to su globalni modeli.

Za naš sistem u Crnoj Gori mi smo razvili numeričke modele. Imamo tri numerička modela, koji su odlični za progonozu i analizu vremena.

Iako imamo nedostatak tehnike, ali sa druge strane mi kvalitetno dopunjujemo taj nedostatak”, navodi Micev. Istakao je da numerički modeli apsolutno obezbjeđuju dovoljan nivo kvaliteta prognoze vremena sa aspekta obavještavanja sigurnosti i bezbjednosti.

Ekstremne situacije

Micev kaže da u Crnoj Gori danas ne postoji mogućnost prognoze voda, što se u budućnosti mora obezbijediti.

"Kada to budemo imali moći ćemo na objektivnim osnovama da kažemo da će poplavni talas biti do određene kote. Sada to ne možemo da kažemo.

Sa aspekta bezbjednosti moramo da konstatujemo činjenicu da u posljednjih 20 godina čitav svijet, pa i područje Crne Gore nije pošteđeno ekstremnih meteoroloških procesa, kako poplava tako i sušnih talasa. Ljudski životi su ugroženi. Postojeća tehnika nije u stanju da se primijeni i u tim ekstremnim situacijama", navodi Micev.

Upozorili nadležne na opasnost od poplava

Osvrćući se na posljednje poplave u Crnoj Gori Micev je rekao da je HMZCG 4. januara prepoznao karakter meteorološke situacije koja će poprimiti alarmantni karakter.

"Upozorenje sam poslao 6. novembra, a već osmog počinju kiše"

"Sektoru za vanredne situacije smo poslali upozorenje tog dana, a poplave su bile 11. januara", objasnio je Micev.

Što se tiče novembarskih poplava situacija je, navodi on, bila još uspješnija za meteorološku službu koja je 6. novembra u ponoć obavijestila Sektor za vanredne situacije da će uslijediti period velikih kiša.

"Upozorenje sam poslao 6. novembra, a već osmog počinju kiše. Kada su kiše počele nivo Morače je za 48 sati porastao za deset metara u Podgorici. To je nezabilježeno. Priliv Morače na svaki sekund donosio je 1.400 tona vode koja se slivala u Skadarsko jezero”, navodi Micev.