Tokom prošle godine u državnim šumama u Crnoj Gori nelegalno je posječeno više od 6.760 kubnih metara drveta, dok je na privatnim posjedima u istom periodu mimo zakona eksploatisano više od 1.100 kubnih metara drveta.
I dok šume uništavaju upravo oni kojima su povjerene na čuvanje, najčešće prijave i kazne, kako kažu iz NVO “Green Home”, plaćaju lokalni mještani i to za neznatno nanijete štete.
O tome, kako je “Vijestima” ispričala predstavnica te organizacije Nataša Kovačević, najbolje govori činjenica da su službenici Filijale za suzbijanje privrednog kriminaliteta područne jedinice Berane ove sedmice podnijeli krivičnu prijavu protiv lugara područne jedinice Andrijevica.
"Sumnja se da je zloupotrijebio šumski žig, omogućio bespravnu sječu, otpremu i transport šumskih sortimenata i Upravi za šume pričinio materijalnu štetu veću od 1.520 eura" kazala je ona.
Kovačević smatra da inspekcijske službe najčešće ne sprovode na vrijeme i do kraja rješenja za prekršioce, te da je to posljedica “slabih kapaciteta djelovanja nefunkcionalnih i nemoćnih inspekcijskih službi sa jedne i dominantnog uticaja političkih i profiterskih interesa sa druge strane”.
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja “Vijestima” su kazali da su tokom prošle godine zbog nelegalne sječe podnijete 162 krivične prijave. Protiv poznatih lica podneseno je i devet krivičnih prijava, dok su protiv nepoznatih počinioca, za ukupnu masu od preko 4.800 kubnih metara drva, podnijete 134 prijave.
"U prošloj godini bilo je i 17 prijava za pokušaj uzurpacije državne svojine na površini od 18.54 hektara. Za sječu u privatnim šumama podnijeto je 45 prijava za 1.106,47 kubnih metara posječene drvene mase" kazali su iz Ministarstva.
Prema njihovim podacima, za tri mjeseca ove godine podnijeto je osam krvičnih prijava i jedna prekršajna, dok su zbog nelegalne sječe u privatnim šumama podnijete dvije prijave.
Crna Gora jedna od najšumovitijih u Evropi
Šume zauzimaju 54 odsto teritorije Crne Gore, što našu državu po šumovitosti svrstava u evropski vrh i to odmah nakon Skandinavskih zemalja.
Uz geslo “Šume za ljude” 2011. godina u svijetu se obilježava kao Međunarodna godina šuma, dok je 21. mart poznat kao Svjetski dan šuma.
Nedostatak validnih i ažuriranih podataka o šumskim resursima jedan je od najvećih problema kada je riječ o upravljanju šumama
"Ostali problemi vezani su za nedostatak integralnog gazdovanja šumama, neadekvatan sistem protivpožarne zaštite, lošu politiku obnavljanja šuma i neadekvatno upravljanje zaštitnim zonama" objasnila je Kovačević.
Prirodno bogatstvo šuma, kako poručuju iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ugrožavaju i klimatske promjene. Prekomjerno zagađenje vazduha, vode, zemljišta, poremećaj režima podzemnih voda, ali i uticaj biljnih bolesti i štetočina, požara i nesavjesnog odnosa pojedinaca negativno utiču na šume.
Nedostatak validnih i ažuriranih podataka o šumskim resursima jedan je od najvećih problema kada je riječ o upravljanju šumama - poručuju iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Savjetnica u Sektoru za monitoring, analizu i izvještavanje te Agencije Milena Bataković kazala je za “Vijesti” da je u toku projekat “Nacionalne inventure šuma u Crnoj Gori”, te da se razultati očekuju u drugoj polovini godine.
"Obavljena je digitalizacija postojećih karata u šumarstvu i formirane su određene baze podataka u elektronskom obliku, što predstavlja kvalitetnu osnovu za uvođenje informacionog sistema u šumarstvu" dodala je ona.
Sprovedene su pripremne aktivnosti za izradu crvenih knjiga i mreže zaštićenih područja NATURA radi adekvatnije zaštite biljnih i životinjskih standarda po evropskim standardima.
Najugroženije šume na Durmitoru
Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) Rade Gregović objasnio je “Vijestima” da štetni faktori sukcesivno djeluju na šume, te da je nekada teško utvrditi koji je primarni faktor koji utiče na njihovo propadanje.
Da požari nijesu jedina prijetnja šumama, potvrđuju i podaci iz NP, koji govore da je protekle godine podneseno šest prijava za nelegalnu sječu
Posljedice požara su dugoročno uništavanje ili čak pustošenje šumskih kompleksa, a blagovremenim lociranjem i adekvatnim mjerama gašenja moguće ih je smanjiti, pa NPCG svake godine na osnovu Zakona o zaštiti i spasavanju donosi plan zaštite šuma od požara za svaki park posebno.
Gregović je dodao i da na propadanje šumskih ekosistema utiču biotički štetni faktori, kao što su parazitske i saprofitske gljive, insekti i životinje.
"Šume u nacionalnim parkovima su posebne namjene, što isključuje sječu u smislu iskorišćavanja, a od osnivanja NP Crne Gore preduzimaju se različiti vidovi zaštite i unapređivanja šumskih zajednica, što ima za rezultat da su one danas uređenije i očuvanije u odnosu na raniji period”, objasnio je on.
Ipak, da požari nijesu jedina prijetnja šumama, potvrđuju i podaci iz NP, koji govore da je protekle godine podneseno šest prijava za nelegalnu sječu, od čega su dvije krivične i četiri prekršajne i to najviše u NP “Lovćen”.
"Moram naglasiti da je najveći broj prijava podneseno protiv lica koja su vršila nelegalne radnje u šumama u privatnom vlasništvu" kazao je Gregović.
"Zbog očuvanja autentičnog pejzaža, zaštite staništa rijetkih vrsta i zaštite od požara na pojedinim područjima, čak treba da se vrate u stanje tradicionalnog poljoprivrednog korišćenja" istakli su iz Ministarstva.
Uprkos nelegalnim sječama iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja istuču da se šume u Crnoj Gori prirodno proširuju, ne samo kao rezultat vještačkog pošumljavanja, već i njihovog spontanog širenja na račun poljoprivrednog zemljišta.
"Dugoročno gledano, površinu šuma i šumskih zemljišta na prostorima gdje se može organizovati poljoprivredna djelatnost ili prostorima koji imaju visoki stepen biodiverziteta ne bi trebalo povećavati. Zbog očuvanja autentičnog pejzaža, zaštite staništa rijetkih vrsta i zaštite od požara na pojedinim područjima, čak treba da se vrate u stanje tradicionalnog poljoprivrednog korišćenja" istakli su iz Ministarstva.
Dragišnica nije usamljen slučaj
Iako sječa šume u kompleksu Dragišnica nije imala direktne štete po NP “Durmitor”, probijanje puta do lokalnog puta Žabljak–Plužine imala je negativne posljedice po taj prostor.
Iz NVO “Green Home” pored primjera Dragišnice i problema sa nelegalnom sječom u Rožajama, ističu da se mimo zakona sječe i u Nikšiću, Pljevljima, Andrijevici, Plavu i na Žabljaku.
Mojkovačko preduzeće DOO “Trudbenik” probijanjem puta kroz Dragišnicu 2009. godine devastiralo je NP, a Zavod za zaštitu prirode radi program sanacije tog prostora.
Po krivičnoj prijavi Ekološke inspekcije i NP “Durmitor” vlasnik tog preduzeća Vuksan Radonjić prvostepenom presudom osuđen je na godinu dana zatvora, kao i novčanom kaznom od 30 hiljada eura.
Iz NVO “Green Home” pored primjera Dragišnice i problema sa nelegalnom sječom u Rožajama, ističu da se mimo zakona sječe i u Nikšiću, Pljevljima, Andrijevici, Plavu i na Žabljaku.
Prema Kosovu i Albaniji ide pet puta više trupaca od dozvoljenog
Devastaciju šuma, tvrdi Kovačević, podstiče i velika potražnja drvne građe u Srbiji, Grčkoj, Kosovu i naročito Albaniji, gdje cijena kubika neobrađenih trupaca dostiže i 110 eura.
"Svuda se planiraju i grade novi putevi do nepristupačnih terena kako bi se iskoristilo i ono malo kvalitetnih šuma koje su nam preostale", rekla je Kovačević.
Kovačević kao još jedan od problema izdvaja uništene koncesije zbog kojih se otvaraju nove i grade putevi kako bi se došlo do nepristupačnih lokcija.
"Lokalno stanovništvo iz nekoliko katuna žalilo se na probijanje puteva, za koje su oni naivno vjerovali da je to u boljitku promocije ovih prostora. Međutim, ubrzo poslije puteva prispijevala bi i teška mehanizacija i koncesionar sa papirom u rukama koji mu je dozvoljavao sječu. Svuda se planiraju i grade novi putevi do nepristupačnih terena kako bi se iskoristilo i ono malo kvalitetnih šuma koje su nam preostale" zaključuje ona.
Galerija
Bonus video:
