Zakon o objavljivanju propisa i drugih akata ima niz manjkavosti, a najvažniiji problemi su njegova loša primjena, izostanak kaznenih odredbi u slučaju nepoštovanja i što ne postoji adekvatna kontrola o tome da li se javno objavljuju obavezni propisi.
Zakon je donijet prije tri godine i jedna od odredbi je da je elektronsko izdanje propisa besplatno, ali ona još nije počela da se primjenjuje iako je prema istom tekstu trebalo da zaživi od jula 2009.
Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju upozorio je da zakon nema dobru primjenu prije svega u dijelu koji se tiče stvaranja i objavljivanja dokumenata na internet izdanju SL.
"Sajt na kome se nalazi elektronsko izdanje SL nije lako pronaći ni za one koji se veoma dobro snalaze u internet pretragama. Međunarodni standardi internet transparentnosti kažu da ukoliko traženog sajta nema u prvih 20 rezultata pretrage smatra se da taj sajt ne postoji. Ukoliko u pretraživač ukucate "službeni list crne gore" u prvih 50 nađenih rezultata neće biti pravi sajt na kome se nalazi elektronska verzija SL", kaže Koprivica .
Prema njegovim riječima, kada jednom pronađete sajt dolaze i drugi problemi jer je pretraga elektronske verzije neadekvatna, kao i način na koji se može pregledati propis za upotrebu jer se moraraju "listati" stranice dok se ne pronađe željeni dokument dok je preuzimanje ili štampanje nekog od propisa koji se nalaze na sajtu rezervisano samo za prijavljene korisnike.
"Pomenuta funkcija "prijavite se" ne funkcioniše", kaže Koprivica
Građani plaćaju licence
Iz javne ustanove Službeni list tvrde da će podaci biti dostupni građanima.
Vlada, koja na godišnjem nivou za mrežni sistem izdvaja 1.225 eura za korišćenje kataloga privatne firme da bi pročitala svoje odluke i u čijoj je nadležnosti kontrola objavljivanja propisa se ne oglašava
I pored prepoznatog javnog interesa i zakonske obaveze to se nije desilo, već državne institucije i građani plaćaju licence kataloga propisa dvije privatne firme.
"Sljedeće logično pitanje je ko je odgovoran za ovu situaciju? Tri godine nakon donošenja Zakona, građani Crne Gore nijesu u prilici da koriste elektronsko izdanje, pa se kao nužno postavlja pitanje zbog čega su rokovi probijeni i ko treba da snosi odgovornost za nepoštovanje zakona. Zakon nije precizirao šta se događa ukoliko njegove odredbe ne budu sprovedene u djelo. Nije potpuno precizno navedena ni institucija koja je odgovorna za sprovođenje Zakona", upozorava Koprivica.
Vlada, koja na godišnjem nivou za mrežni sistem izdvaja 1.225 eura za korišćenje kataloga privatne firme da bi pročitala svoje odluke i u čijoj je nadležnosti kontrola objavljivanja propisa se ne oglašava.
Bez dvosmislenih odredbi
Iz CDT su prije dva dana kao drastičan primjer da takve kontrole nema naveli Opštinu Budva koja je na tri mjesta objavljivala svoja dokumenta, što je suprotno zakonu.
U međuvremenu Opština je u Službenom listu objavila završni budžet za prošlu godinu.
Koprivica je naveo da ukoliko se ostave po strani finansijske implikacije nepoštovanja zakona, ostaje još jedan problem.
"A to je netransparentnost vlasti uzrokovana pomenutim nepoštovanjem. Iako se u skorije vrijeme ulažu značajni napori da se makar Skupština i Vlada približe građanima, to i dalje nije dovoljno da bi se društvo u cjelini smatralo dovoljno otvorenim i da bi od strane međunarodne zajednice bilo ocijenjeno kao društvo u kojem je jednostavno doći do informacija koje su od javnog interesa. To se može ostvariti samo jasnim potezima koji povećavaju transparentnost, a ne dvosmislenim odredbama Zakona koje žele da odlože stvarno otvaranje ovog društva", upozorio je Koprivica.
Bonus video:
