U hercegnovskoj opštini u posljednjih desetak godina izgrađeno je na stotine metara kolektora, ali je samo mali broj mještana priključen na novoizgrađenu mrežu.
Početkom vijeka od Jok Megdana do mjesne zajednice na Srbini izgrađeno je oko 300 metara mreže za što je izdvojeno 50.000 eura, ali je od pedesetak domaćinstava iz tog kraja, samo pet priključeno na nju.
Poslije protesta mještana, prije tri godine je kod Stare banje u Igalu izgrađen kolektor u dužini od 500 metara koji je finansirala Opština.
Od 150 domaćinstava koji su do tada koristili septičke jame koje su se često izlivale i stvarale problem mještanima, samo se desetak priključilo na kolektor.
Nešto je bolja situacija na rivijeri – na novu kanalizaciju u djelovima Bijele priključilo se više od 70 odsto domaćinstava.
Međutim, i tu ima negativnih primjera.
Na kolektoru dva od 20 domaćinstava
Tako su u ulici pored Dječjeg doma “Mladost” na novi kolektor priključena dva od 20 domaćinstava.
“Na prije nekoliko dana završeni kolektor na Stepeništu 28. oktobar u centru grada, od 20 kuća samo su se dvije priključile, a ostali ne pokazuju ni interes da to urade”, kazao je direktor Vodovoda Zoran Šabanović.
Građani odbijaju da se priključe na kolektor, iako je to komfornije i jeftinije od korišćenja septičkih jama.
Troškovi priključenja koštaju 250 eura, ali ukupni troškovi prelaze hiljadu eura, jer vlasnik mora da isprazni jamu i da je zatrpa.
Za mnoge je to preskupo, pa odbijaju da isprazne septičke jame, iako ih na to obavezuje odluka o odvođenju otpadnih voda.
Od Kobile do Zelenike, prema katastru koji je uradio dr Ljubo Radojičić, ima 2.589 septičkih jama koje proizvode 450 hiljada kubika otpadnih voda.
“Septička jama mora da bude sigurna kao bančin sef - nepropusna, ali skoro sve koje su sada u funkciji su upojne”, rekao je Radojičić i dodao da niko nije sklopio ugovor sa Vodovodom o pražnjenju jama.
Sadržaj septičkih jama tako nekontrolisano odlazi u zemlju, a voda njihov sadržaj spira u more.
Zato je Topljanski zaliv gdje se stvara ljekoviti blato u najvećoj opasnosti zbog zagađenja.
Veliki broj nesavjesnih građana su “ispuste” iz septičkih jama sproveli i u potoke Nemila, Manitovac, Babin ili Igaljski, te u rječicu Repaje.
Samo u naselju Podi ima više od 300 septičkih jama koje se izlivaju u Nemilu, a potom u more.
Kazne se rijetko primjenjuju jer se smatraju nehumanom mjerom.
“Međutim, rijetko se primjenjuju jer se to smatra nehumanom mjerom”, kazao je Šabanović.
Načelnica Komunalne policije Nataša Tatalović kazala je da mjesečno dobije pet-šest pritužbi na vlasnike čija domaćinstva koriste septičke jame.
Najčešće ih prijavljuju komšije kojima se u dvorište izliva tuđa septička jama.
Najviše takvih pritužbi je na hercegnovskoj rivijeri.
Topljanski zaliv, gdje se stvara ljekoviti blato, u najvećoj je opasnosti zbog zagađenja.
Pražnjenje jame 50 eura
Septičku jamu od 10 kubika, pod pretpostavkom da je koristi četvoročlano domaćinstvo, trebalo bi mjesečno prazniti dva-tri puta, jer za taj period domaćinstvo “proizvede” 20 kubika otpada.
Svako pražnjenje jame košta 50 eura.
Međutim, rijetki su oni koji to rade jer su sve jame upojne i njihov sadržaj, što je protivzakonito, nesmetano odlazi u zemlju ili vlasnici njihov sadržaj “izbacuju” u najbliže vodotokove.
Kad se septičke jame prepune, vlasnici sadržaj izbace u kanale predviđene za kišnu kanalizaciju.
Ali, kada se one “prepune”, vlasnici njihov sadržaj izbace u takozvane turske kanale u Starom gradu, koji su pokriveni kamenim pločama i koji su predviđeni za odvod kišne kanalizacije.
Zato se nerijetko tim djelovima Herceg Novog šire neprijatni mirisi.
Bonus video:
