Pacijenti koji su nezadovoljni pruženom medicinskom uslugom ili radom pojedinih zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, od prvog januara svoje primjedbe i sugestije mogu uputiti zaštitnicima prava pacijenata.
Prema odredbama Zakona o pravima pacijenata, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori od proteklog mjeseca obavezne su da organizuju rad zaštitnika.
Dugo čekanje na pojedine specijalističke preglede, dijagnostičke procedure ili operativne zahvate, neodgovarajuća komunikacija medicinskog osoblja sa pacijentima, nedostatak pojedinih lijekova i aktuelizovana korupcija u zdravstvenim ustanovama, najčešće su zamjerke pacijenata.
Odgovor na žalbe za tri dana
“Kako bi se građanima obezbijedila pravovremena i kvalitetna zdravstvena zaštita i iskorijenili najčešći problemi, zakonom, koji je usvojen sredinom prošle godine, proširena su i konkretizovana prava pacijenata, kazala je za „Vijesti“ pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević.
Ona naglašava da je od prvog januara nova adresa za ostvarivanje prava pacijenata, prvenstveno zaštitnik njihovih prava u zdravstvenim ustanovama. Lakićević je objasnila da će, “dok se sa ovom situacijom građani u potpunosti ne upoznaju, sve njihove primjedbe koje pristignu u Ministarstvo zdravlja, biti proslijeđene zaštitnicima prava pacijenata u onim zdravstvenim institucijama, na koje se te primjedbe i prigovori odnose“.
,,Zaštitnik prava pacijenata se prvi put uvodi u naše zakonodavstvo. Prema odredbama, zaštitnik je obavezan da razmotri sve bitne okolnosti i činjenice koje su u vezi sa navodima iz prigovora i da pacijenta o tome obavijesti u roku od tri dana. U slučaju da nije zadovoljan dostavljenim odgovorom, pacijent ima pravo da se obrati zdravstvenoj inspekciji”, rekla je Lakićević
Ministarstvo smatra da je na ovaj način menadžmentu pružena mogućnost sagledavanja „kritičnih tačaka“ funkcionisanja zdravstvene ustanove, kako bi se obezbijedilo unapređenje kvaliteta rada i povećalo zadovoljstvo pacijenata.
Pacijenti još nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima”, kazala je dr Lakićević, a neophodno je da sve zdravstvene institucije detaljnije upoznaju pacijente sa novim rješenjima.
Pacijenti odlučuju o svom zdravlju
Zakon o pravima pacijenata predviđa i „pravo na drugo stručno mišljenje“, odnosno mišljenje drugog ljekara.
,,U medicini je dugo, u relaciji doktor-pacijent postojao paternalistički odnos, u kojem je ljekar odlučivao o svim pitanjima u vezi sa tretmanom oboljelog. Međutim, tokom posljednje decenije, savremena medicinska praksa naglašava načelo autonomije pojedinca, koje podrazumijeva da svaki pacijent odlučuje o svom životu i zdravlju”, kazala je Lakićević.
Do sada se u praksi dešavalo da i kada pacijent sumnja u mišljenje svog ljekara, nije mogao da ga provjeri, jer su specijalisti redom odbijali da se miješaju u dijagnoze i postupke svojih kolega. Samo se u neformalnim kontaktima sa pacijentima moglo čuti da ljekari jedni drugima osporavaju način liječenja.
“Pacijenti sada imaju mogućnost da aktivno učestvuju u odlučivanju o procesu liječenja, što podrazumijeva mogućnost da zatraže mišljenje i nekog drugog stručnjaka, koji prethodno nije učestvovao u njihovom liječenju”, rekla je dr Lakićević.
Zakon propisuje i pravo pacijenta na naknadu štete, i to u slučajevima narušavanja njegovog zdravlja zbog nestručnog i nesavjesnog postupanja zdravstvenog radnika ili saradnika.
Dr Lakićević nije mogla da precizira u kom vremenskom periodu će se te naknade realizovati, jer se to pravo ostvaruje u postupku koji se sprovodi pred nadležnim sudom, a, kako je kazala, takvi postupci traju dugo.
Dostupne informacije o toku liječenja
“Pravo na informisanje i obavještavanje, kao i pravo na samoodlučivanje, pacijentu obezbjeđuju informacije o dijagnozi, terapijskim opcijama, prognozi i ishodu bolesti, kao i o mogućim rizicima i komplikacijama. Na osnovu tih informacija pacijent donosi odluku o prihvatanju ili odbijanju predloženih procedura”, objasnila je dr Lakićević.
Takođe je definisano i pravo na slobodan izbor doktora, privatnost, samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove, a bolesnik može da odbije da bude predmet naučnog ispitivanja i istraživanja.
Zakon propisuje da ljekar, u izuzetnim slučajevima, može da prećuti dijagnozu, tok predložene medicinske intervencije i njene rizike, ali samo u okolnostima kad se procjenjuje da to može da nanese štetu pacijentu.
Dr Lakićević je kazala da pacijent ima pravo da izvrši uvid u svoju medicinsku dokumentaciju u svim fazama liječenja, kao i pravo da je kopira.
Zaštitnica primila 50 pritužbi
Pacijenti podgoričkog Doma zdravlja se za ostvarivanje svojih prava mogu obratiti zaštitnici Rajni Raičević. Ona je kazala “Vijestima” da je tokom protekla dva mjeseca primila 21 pisani prigovor i 30-ak telefonskih poziva.
“Većina pisanih zahtjeva pacijenata je riješena u zakonskom roku od tri dana, dok je nekada zbog prikupljanja svih neophodnih činjenica taj termin neophodno produžiti, ali se rješavaju u realnom roku”, kazala je ona.
Raičević je rekla da građanima često pružaju i opšte informacije koje su im neophodne za ostvarivanje prava i mimo ili bez pokretanja žalbenog postupka. Pacijenti najčešće prigovaraju zbog zakazivanja pregleda kod izabranih ljekara i loše komunikacije sa ljekarima. Česte pritužbe su i na neljubaznost medicinskog osoblja. Raičević je kazala da građani nerijetko podnose i neosnovane pritužbe.
Bonus video:
