Biti direktor željeznice nije isto što i biti direktor komunalnog

Problem prelaza pruge mogao bi se lako riješiti da u Željezničkoj infrastrukturi ima ikoga ko poznaje željeznicu kao veoma složen i komplikovan sistem
103 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 10.02.2011. 19:58h

Problem pružnih prelaza, koji mjesecima komplikuje radove na rekonstrukciji i modernizaciji pruge Podgorica-Nikšić, po riječima inženjera elektrotehnike Ladana Camovića koji je na različitim pozicijama u Željeznici proveo skoro četiri i po decenije, bilo bi lako riješiti kada bi oni koji odlučuju imali elmentarna znanja o tom sistemu i kada bi se jednako toliko poštovao zakon.

“Problem prelaza pruge, posebno ovog u Zagoriču u Piperskoj ulici, za koji se u posljednje vijeme najviše interesuju mediji, mogao bi se lako riješiti da u Željezničkoj infrastrukturi, odnosno u njenom odboru direktora ima ikoga ko poznaje željeznicu kao veoma složen i komplikovan sistem. Nažalost, neki misle da je biti direktor željeznice isto što i biti direktor komunalnog preduzeća, pa imamo probleme kojih ne bi bilo da se elementarno poštuje zakon”, kaže Camović.

A zakon, kako tvrdi Camović, je izričit.

“U Zakonu o željeznici jasno piše da prelazi pruge ne mogu biti na rastojanju manjem od 700 metara. Ovaj prelaz koji je u fokusu javnosti nalazi se na oko 400 metara od prelaza na Duklji, a na oko 500 metara od prelaza u Zagoriču. To znači da bi se, ako ostaje prelaz u Piperskoj, po Zakonu morali ukinuti prelazi kod Duklje i zagoričkog groblja.

To bi dovelo do toga da ostaje prelaz koji koristi tridesetak porodica na obali Morače, a ukida se onaj kod groblja kojem gravitira nekoliko stotina porodica i prelaz na Duklji zbog čega bi stanovnici Rogama, koji ga koriste, do kuća dolazili preko Smokovca. I da nema propisa morala bi se imati na umu humanost i logika šta je manja šteta”, kaže Camović.

Pprelazi ne mogu biti gdje kome padne na um

U kontekstu priče da je donedavno “prelaze pravio gdje je ko htio”, Camović kaže da željeznica ima prioritet u odnosu na sve kategorije drumskih puteva (osim autoputa sa kojim se ne može ukrstiti u nivou) i da se u zoni pruge ne smije ništa raditi bez saglasnosti Željeznice.

Nikšićka pruga nije magistralna, a još manje je međunarodna, kao što tvrde ljudi koji se protive zatvaranju prelaza u Piperskoj, pa za nju važi Zakon o željeznici koji precizra za između dva prelaza ne smije biti ispod 700 metara

Nikšićka pruga nije magistralna, a još manje je međunarodna, kao što tvrde ljudi koji se protive zatvaranju prelaza u Piperskoj, pa za nju važi Zakon o željeznici koji precizra za između dva prelaza ne smije biti ispod 700 metara, koliki je zaustavni put voza koji se kreće brzinom od 100 kilometara na sat”, objašnjava Camović.

On kaže da je broj prelaza na nikšićkoj pruzi kroz analize stručnjaka smanjen sa preko 40 na ispod 15 i da se stav stručnjaka mora poštovati ako se žele imati sigurni prelazi.

“Ponavljam da je ovo ozbiljan sistem i da prelazi ne mogu biti gdje kome padne na um. Može neko na svakih par metara otvoriti prelaz, ali to neće biti bezbjedna pruga”, kaže Camović.

Galerija

Bonus video: