AUTORSKA PRAVA

Marković: Oni što ruše Pobjedu, crnji su od Omer Paše!

Pustošenje Omer Paše trajalo je samo četiri mjeseca a ovi pustoše posljednjih 20 godina.
83 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 13.01.2011. 17:28h

Novinar i književnik Momir M. Marković povodom najave da će zgrada Pobjede , koja je autorsko djelo njegovog ujaka, pokojnog arhitekte Ilije Šćepanovića, biti srušena i na njenom mjestu izgrađena nova, rekao je da bi to bio još jedan u nizu zločina istih ljudi.

“Svako uništavanja lijepih ostvarenja svjedočanstava kontinuiteta trajanja i duha su zločin. Kada se taj zločin radi u ime progresa, progresa koji nema stvarne veze sa napretkom već je to halapljivi egoizam, onda je to, kako bi rekao Moravija, teroristička estetika”, kazao je Marković.

Docent na Arhitektonskom fakultetu i predsjednik Saveza arhitektata Crne Gore dr Rifat Alihodžić kaže da prije svake odluke i prije rušenja treba konsultovati struku

On kaže da je ta estetika početkom devedesetih kada su bombardovali Dubrovnik promovisala geslo da će sagraditi lješi i stariji grad.

“To su isti urbanisti, estetičari i političari i etičari. Iza njih će ostati veća pustoš u Crnoj Gori od one koju je ostavio Omer Paša Latas. Pustošenje Omer Paše trajalo je samo četiri mjeseca a ovi pustoše posljednjih 20 godina. Iza Omer Paše je ostala materijalna pustoš a iza ovih će ostati i materijalna i duhovna pustoš”, kazao je Marković.

"Ne uzdam se previše u naše sudove"

On kaže da je u slučaju Podjede i lično povrijeđen i da još ne zna šta da čini.

“Vidjeću šta mogu da učinim. Ne uzdam se previše u naše sudove i zakone ali se uzdam u poštene ljude profesije i u sebe i vidjeću šta ću”, kaže Marković.

Docent na Arhitektonskom fakultetu i predsjednik Saveza arhitektata Crne Gore dr Rifat Alihodžić kaže da prije svake odluke i prije rušenja treba konsultovati struku.

“Iako Crna Gora nema propise koji bi regulisali šta je kulturna baština a šta nije, to nikoga ne oslobađa obaveze da se za svaki od tih objekata koji pripadaju arhitekturi moderne i djela su poznatih, priznatih i nagrađivanih arhitekata kao što je Šćepanović, prije donošenja planova i odluka o rušenju mora sve staviti pod lupu struke i argumentovano raspraviti”, kaže Alihodžić.

On ističe da se sa zaostavštinom druge polovine prošlog vijeka, koja nije zaštićena zakonom, ne može ishitreno postupati.

“To se ne smije jednostrano raditi. Isti je slučaj sa hotelom Podgorica, Hotelom Crna Gora, i svim tim hotelima koji su vrednovani određenim nagradama. Oni predstavljaju kulturna dobra Crne Gore i spadaju u zaostavštinu 20 vijeka, odnosno pravca koji se zove moderna",rekao je Alihodžić.

Borba traje godinama

.Jednostavno svaka odluka bez stručne rasprave i stavljanju pod lupu struke tog problema bila bi ishitrena. To mora tako iako ti objekti nijesu vrednovani odnosno nijesu zaštićeni od države jer ne postoje propisi koji to uređuju. U Italiji sve što je starije preko 50 godina automatski potpada pod kulturnu baštinu. Mi još uvijek nemamo te propise ali će nas Evropa natjerati da ih imamo”.

Marković se kako kaže godinama bori da zaštiti autorska prava svog ujaka a posljednja na udaru se našla zgrada Pobjede.

“Prije nekoliko godina su htjeli da povećaju spratnost bivšeg Republičkog zavoda za urbanizam a prošle godine da tu istu zgradu rekonstruišu i zastakle. Uz veliki trud i obraćanje brojnim državnim institucijam nekako sam to uspio da zaustavim. Krenuli su i sa prepravljanejm zgrade Hotela Zeta u Danilovgradu pa sam i tamo morao da se borim. Sad je na red došla Pobjeda”, objašnjava Marković.

Galerija

Preporučujemo za Vas