PLAVI MUNDIRI

Crnogorski policajaci bi da ispituju natenane

Vrijeme između hapšenja i podizanja optužnice je ograničeno na dvanaest sati. Policija tvrdi da to vrijeme nije dovoljno.
90 pregleda 0 komentar(a)
osce olja_1, Foto: B.Pejović
osce olja_1, Foto: B.Pejović
Ažurirano: 05.01.2011. 22:11h

Policija nije zadovoljna zbog radikalne promjene prirode odnosa između njih i Kancelarije državnog tužioca. To je utisak koji je nakon intervjua są službenicima Uprave policije (UP) stekao dr Bari J. Rajan, profesor u Centru za mir i studije razvoja Univerziteta Limerik u Irskoj, koji je, na zahtjev Misije OEBS-a u Crnoj Gori, uradio „Izvještaj o percepciji i reformi policije u Crnoj Gori za 2010”.

U razgovorima sa službenicima kriminalističke policije, kako je navedeno u izvještaju, dominirala je tema koja se tiče primjene novog Zakona o krivičnom postupku i “radikalne promjene prirode odnosa” između policije i tužilaštva.

“Utisak je da je UP nezadovoljna ovim zakonom. Ova percepcija se odnosi na one djelove ZKP koji teži da prenese zakonsko ovlašćenje za ispitivanje osumnjičenih sa policije na kancelariju državnog tužioca”, tvrdi se.

Hoće li tužilčac biti stalno u zgradi policije?

U izvještaju piše da postoji nekoliko aspekata koji kriminalističku policiju čine nezadovoljnom.

Izgleda da je policija bila navikla da ima više vremena za ispitivanje osumnjičenih koji nijesu imali ili im je bio ograničen pristup pravnom zastupništvu.

“Prvo, vrijeme između hapšenja i podizanja optužnice je ograničeno na dvanaest sati. Policija tvrdi da to vrijeme nije dovoljno. Izgleda da je policija bila navikla da ima više vremena za ispitivanje osumnjičenih koji nijesu imali ili im je bio ograničen pristup pravnom zastupništvu. Zatim, KDT će biti glavno tijelo koje će voditi istragu i policija će trebati da je poštuje.

Kako je rekao neko tokom intervjua, KDT nije spremna za ovakvu ulogu i zakon je donesen bez dovoljno razmatranja (analize). Intervjuisani službenici su se pitali hoće li državni tužioci biti stalno u zgradi policije. Zatim, da li će tužioci imati adekvatno znanje da sarađuju sa policijom. Neki smatraju da KDT može biti uključen u postupak samo sa određene distance i da će se svi slučajevi smatrati kao posebni i na taj način će istraga napredovati uz limitirano učešće tužioca”, piše u uzvještaju OEBS -a u koji su „Vijesti“ imale uvid.

U intervjuu za “Vijesti” vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić optužila je ranije policiju da nema “ovlašćenja, niti kapaciteta da cijeni stručno znanje državnih tužilaca”. Ona je tom prilikom kazala da se u svakodnevnoj saradnji policije i tužoca, “sporadično pojavljuju slučajevi neslaganja povodom konkretnih pitanja”.

Neizvodljiva reforma

U izvještaju OEBS se dodaje da se „ta percepcija može posmatrati u smislu opšte zabrinutosti da će autonomija policije u vođenju kriminalističke istrage biti smanjena prisustvom državnog tužioca“.

„Iako to niko nije izjavio tokom razgovora, izgleda da je tradicionalni postupak - ispitivanje i priznanje osumnjičenog, zamijenjen postupkom više tehničke i proceduralne prirode, koji zahtijeva angažovanje više resursa i obuke nego što trenutno ima kriminalistička policija”, smatra autor izvještaja.

Policajci koji su anketirani bili su skeptični i kad je u pitanju reforma njihovog resora i većina njih misli, kako se navodi, da je u najgorem slučaju bila neizvodljiva, a u najboljem uglavnom površna.

“Teškoće prilikom njene implementacije odnosile su se na forenzičke kapacitete kriminalističke policije na terenu za koje se smatra da su slabi i nijesu po tehničkim standardima. Drugi su ukazali na to da kriminalistička policija nema dovoljan broj motornih vozila, da se teško dolazi do dokaza putem tajnog rada policije jer se radi o zemlji sa malim brojem stanovnika, nije razvijena saradnja i slanje informacija koje sakupe policajci iz sektora opšte nadležnosti na ulici sa inspektorima kriminalističke policije. Zato se uvođenje novog zakona smatra dobrim, ali nerealnim“, navodi se u izvještaju.

Preporučujemo za Vas