USPUTNA STANICA U NASTOJANJU DA SE DOMOGNU TERITORIJE EU

Talas migranata u Crnoj Gori

Vlada Crne Gore donijela je sredinom aprila prošle godine odluku o novčanoj pomoći za azilante i strance prema kojoj oni mogu da računaju na mjesečnu novčanu pomoć od 66 eura kao samci do 126 eura sa petočlanom porodicom
3867 pregleda 5 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Reuters
Ilustracija, Foto: Reuters

Prošle godine u Crnu Goru je stiglo šest puta više migranata i izbjeglica nego 2017, pokazuju zvanični podaci. Smješteni su u Centru za azilante u Spužu, a Crna Gora im je usputna stanica u nastojanju da se domognu teritorije Evropske unije.

Iračanina Mohameda koji je sa porodicom pobjegao od rata u Iraka sreli smo u obližnjem društvenom centru gdje predstavnici Crvenog krsta dijele hranu, odjeću i druge neophodne stvari migrantima i izbjeglicama.

Mohamed je u Iraku bio uspješan poljoprivrednik i vlasnik imanja od kojeg je njegova porodica dobro živjela.

Kako nam je ispričao, problemi počinju neposredno nakon pada režima Sadama Huseina, kada ih je nova vlast stavila na listu nepodobnih zbog toga što je njegov otac bio oficir u Ministarstvu odbrane. Oca mu 2006. godine odvode i od tada više ništa nije čuo za njega, a pet godina kasnije dvojica njegove starije braće su ubijeni. Od 2014. postaje još opasnije po Muhameda i njegovu porodicu nakon što je u Iraku zavladala Islamska republika Iraka i Levanta (IDIL).

Mohamed odlučuje da bježi iz zemlje:

"Kada sam donio tu odluku, sa sobom sam poveo troje djece, suprugu i mlađeg brata. Uputili smo se ka teritoriji koja je bila nešto bezbjednija i koju je tada držala iračka vojska. Na putu do tamo, u koloni sa drugim civilima, presreli su nas ljudi iz IDIL-a i zapucali na nas. Ja sam u tom trenutku u naručju držao svoje najmlađe dijete. Upucan sam u ruku, a metak je probio kost i usmrtio moje dijete, pred mojim i očima moje supruge."

Nakon što su provjerili njihova lična dokumenta, irački vojnici odbijaju da im pruže pomoć i utočište zbog, kako Mohamed tvrdi, podataka o ocu i njegovoj službi tokom Sadamovog režima. Odlaze u Kurdistan, pa u Jordan, Tursku i potom u Grčku. Put nastavljaju preko Albanije i stižu u Crnu Goru.

Gdje će dalje?

"Moj cilj je da dođemo do zemlje koja će nam dati sigurnost, omogućiti da se liječim i gdje će moja djeca moći normalno da odrastaju i idu u školu. Nemam neku određenu državu, samo tražim da bude mirno. Nakon svih gubitaka koje sam doživio i članova porodice za koje ništa više ne znam, nemam snage da rizikujem da izgubim i ovo porodice što mi je ostalo", kaže Mohamed.

Prema zvaničnim podacima, u 2018. godini u Centru za prihvat azilanata u Spužu primljeno je ukupno 4.570 osoba koje traže međunarodnu zaštitu, što je gotovo šest puta više nego 2017. godine. Prema izvještaju Vlade Crne Gore, od ukupnog broja migranata i izbjeglica, u Centru u Spužu bilo je smješteno 2.424 lica, a u alternativnom smještaju 2.146. Najviše ih je došlo iz Sirije, Pakistana, Maroka, Iraka…

Da li Crna Gora finansijski, prostorno i smještajno može da odgovori gotovo šest puta većem broju migranata i izbjeglica koji su prošle godine stigli u Crnu Goru, pitali smo šeficu Međunarodne organizacije za migracije za Crnu Goru (IOM) Dušicu Živković.

"Nisu to neka velika finansijska sredstva. To je vrlo simbolično i ne utiče na budžet države. Troškovi su najveći kada je u pitanju smeštaj tih ljudi koji su u tranzitu jer oni ovde ostaju dva, tri ili pet dana a onda nastavljaju dalje. Dakle, značajna su sredstva za smeštaj i Vlada Crne Gore odvaja novac za zbrinjavanje tih ljudi. Država još uvek uspeva da to uradi u prihvatljivim okvirima. Najvažnije je da ti ljudi nijesu na ulici", kaže Živković.

Vlada Crne Gore donijela je sredinom aprila prošle godine odluku o novčanoj pomoći za azilante i strance prema kojoj oni mogu da računaju na mjesečnu novčanu pomoć od 66 eura kao samci do 126 eura sa petočlanom porodicom. Strancu koji traži međunarodnu zaštitu - migrantu može se, u ostvarivanju prava na prihvat, odobriti jednokratna novčana pomoć u iznosu od 50 eura, dok traje prihvat, piše u vladinoj odluci.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i druge međunarodne organizacije pomažu Crnoj Gori da se uspješno nosi sa trenutnom situacijom kada su migranti i izbjeglice u pitanju, kaže Živković.

"Mobilni timovi IOM-a su stalno na terenu gdje rade zajedno sa crnogorskom policijom i predstavnicima MUP-a. Mi pružamo podršku migrantima u transportu. Sada radimo na jačanju smeštajnih kapaciteta na Božaju gdje ćemo graditi manji tranzitni centar, odnosno kontejnersko naselje. U toku su pripreme za tender za nabavku tih kontejnera. Svi pružaju pomoć, a ukoliko priliv migranata i izbeglica bude veći, naravno da će i međunarodna pomoć biti srazmerna tome", zaključila je Živković.