Crnogorske institucije moraju da preduzmu konkretne mjere kako bi se izborili sa svim problemima sa kojima se suočavaju žene, a Evropska unija je spremna da da ih podrži, poručio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav.
On je danas, na javnoj debati „Ravnopravna, zaštićena, osnažena? Stanje ženskih prava u Crnoj Gori“, kazao da EU kroz blisku sardanju sa crnogorskim institucijama, nastoji da unaprijedi političko učešće žena, da ih ekonomski osnaži i iskorjeni rodno zasnovano nasilje.
Orav je rekao da pred Crnom Gorom predstoji dug put, mnogo pitanja kojima država mora da se pozabavi, kao što su borba protiv stereotipa, diskriminatornih praksi, rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici, trgovine ženama, eksploatacije, prostitucije i selektivnih abortusa.
„Vrlo je jasno je dug put pred crnogorskim institucijama i da moraju preduzeti konkretne mjere kako bi se izborili sa svim problemima sa kojima se suočavaju žene, a EU je spremna da sasluša i da podrži“,naveo je Orav.
Prema njegovim riječima, zabrinjavajući je ekonomski položaj žena u Crnoj Gori, jer one još zarađuju 84 odsto zarada koje se muškarcima isplaćuju za iste poslove, a pritom imaju mnogo veća zaduženja u vođenju država.
Orav je podsjetio da je EU pokrenula globalni program „Spotlight Initiative“, vrijedan 500 miliona EUR, sa ciljem eleminisanja svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama.
EU, kako je dodao, finansira program o rodnoj ravnopravnosti, koji implementira Kancelarija UN za razvoj (UNDP).
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je da bi politička volja trebalo da bude izražena kroz javnu podršku i prisustvo, ali i kroz budžetiranje, odnosno sredstva koja se u državnom budžetu izdvajaju kada je u pitanju rodna ravnopravnost.
Ona smatra da većinu aktivnosti koje se odnose na zaštitu prava žena podržavaju međunarodne organizacije, EU, i nevladine organizacije (NVO) kroz međunarodne donacije, dok se iz državnog budžeta izdvaja vrlo malo za te aktivnosti, i to na nivou ministarstava.
Crna Gora, kako je rekla Raičević, ima obavezu da izradi rodnu analizu, kako bi ocijenili na koji način će se različiti dokumenti odrazti na život žena u državi.
„Mnogo smo postigli za prethodnih sto godina, što je i očekivano. Ali moramo biti svjesni da prava žena koja su garantovana međunarodnim dokumentima i obavezama koje je Crna Gora preuzela, nijesu u potpunosti ostvarena“, kazala je ona.
Kako je navela Raičević, potrebno je raditi na primjeni svih „silnih“ politika, strategija, zakona i međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela.
„Danas ovdje nijesu predstavnici Vlade, a ovo o čemu pričamo oni treba da čuju. Mislim da je bilo veoma važno da i bez našeg poziva oni prepoznaju ovaj dan kao značajan“, dodala je Raičević.
Ona je kazala da predstavnike Vlade na to dosta toga obavezuje, od Strateškog akcionog plana za rodnu ravnopravnost, Akcionog plana za poglavlJe 23, do međunarodnih obaveza koje su proizašle iz finalnih zaključaka Komiteta za zabranu diskriminacije žena iz 2017. godine i preporuka ekspretskog tijela koji prati Istanbulsku konvenciju, a tiče se nasilja nad ženama
„U suštini imamo jasne smjernice šta treba da radimo, ali nekako sve to nedovojno utiče da žene u Crnoj Gori žive bolje“, navela je Raičević.
Pravna savjetnica u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore, Ivana Mihajlović, kazala je da su tvrdnje koje se odnose na ugrožavanje prava žena na tržištu rada nekada teško dokazive.
“Teško je da se žena osnaži i uđe u sudski postupak, jer u konačnom to se jedino može tako riješiti, kad nema dovoljno dokaza“, rekla je Mihajlović.
Ona smatra da sudovi nijesu dovoljno senzibilisani da presuđuju u stvarima koje se tiču mobinga.
Mihajlović je rekla da su česti problemi sa porodiljskim odsustvima, odnosno, kako je objasnila, kada se žena vrati sa odsustva gubi svoju raniju radnu poziciju, iako međunarodni pravni standardni i radno zakonadvstvo garantuju povratak na isto radno mjesto, sa jednakom zaradom.
Profesorica na Fakuletu političkih nauka Olivera Komar kazala je nema dovljno podataka u vezi sa ugrožavanjem prava žena.
Kako je dodala, trenutno se sprovodi istraživanje o diskriminaciji žena na tržištu rada.
“Priča o pravima žena treba da bude prenijeta u nešto što je mjerljivo”, poručila je Komar.
Novinarka Duška Pejović, predstavljajući zaključke današnje debate, kazala je da bi organizovanje sličnih događaja trebalo da postane praksa, i da predstavnici institucija njima prisustvuju.
Jedan od zaključaka debate je i da bi trebalo osnovati Alimentacioni fond, ili pronaći neki drugi efikasan način za izvršavanje sudskih presuda koje se odnose na neplaćanje alimentacije.
Zaključeno je i da je potrebno sprovesti istaživanje koje bi pokazalo koliko žena “radi na crno”, jer podaci o tome nedostaju.
Bonus video:
