JEDINSTVENO PODRUČJE U CRNOJ GORI

Zaštititi živi svijet Ćemovskog polja

Medenica ukazuje da je Ćemovsko polje dom tipičnih stepskih ptica, neke od njih, poput velike strnadice, kratkorepe ševe i poljske trepteljke, zahtijevaju posebne mjere zaštite
3672 pregleda 4 komentar(a)
Kombinat aluminijuma, Foto: Boris Pejović
Kombinat aluminijuma, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 13.03.2019. 18:55h

Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica kaže da sliku i priliku odnosa prema prirodi i njenim resursima, možemo vidjeti na Ćemovskom polju, nadomak Podgorice.

„Govorimo o jednoj od nekoliko preostalih stepa na Balkanu i jedinstvenom području u Crnoj Gori u smislu specifičnih stepskih staništa. Ćemovsko polje se prostire na dijelu Zetske ravnice, između Rijeka Cijevne, Zete i Morače i zauzima površinu od 5.550 ha, a zbog svojih prirodnih karakteristika identifikovano je kao potencijalno IBA i IPA, područje od međunarodne važnosti za biljke i ptice, ali i potencijalno Natura 2000 stanište (ekološka mreža zaštićenih područja Evropske unije). Uprkos tome što se polje graniči sa urbanim jezgrom, zbog specifične flore, Ćemovsko polje se slikovito naziva „polupustinja“. Tako se u oku posmatrača može učiniti manje važnim i prostorom koji je pogodan za urbanizaciju i razvoj poljoprivrede, međutim ne smijemo zaboraviti da ovo polje naseljava veliki broj endemičnih biljnih vrsta, ljekovitih i biljaka značajnih sa aspekta pčelinjih paša”, kaže Medenica.

Medenica ukazuje da je Ćemovsko polje dom tipičnih stepskih ptica. Neke od njih, poput velike strnadice, kratkorepe ševe i poljske trepteljke, zahtijevaju posebne mjere zaštite i kao takve se nalaze na Anexu I ptičije direktive.

„Relativno velike populacije ovih vrsta su jasan znak da je preostalo stepsko stanište, iako ugroženo stalnom degradacijom i fragmentacijom, još uvijek u dobrom ekološkom stanju. Izuzetno rijetka stepska ptica, noćni potrk, još jedna je markantna vrsta koja naseljava ovo područje. Pozicinirano između Skadarskog jezera i Bjelopavlićke ravnice, Ćemovsko polje je na migratonom koridoru, tako da predstavlja mjesto za odmor brojnim vrstama poput vivka, sive vjetruške, bjelonokte vjetruške, osičara, eje močvarice, modrovrane“, kaže Medenica.

Reprezentativnih stepskih staništa je sve manje, a neophodne mjere zaštite ovog područja izostaju, tvrdi Medenica.

„Od 1982. godine do danas, gotovo 2/3 prirodnog staništa je izgubljeno. Pretvoreno je u vinograde i plantaže koje se navodnjavaju vodom iz Cijevne, ali i nelegalna odlagališta otpada. Polju prijeti prenamjena u prostor za izgradnju, a jedan mali dio koji je pokriven šumom, velikom brzinom postaje ogoljen zbog nekontrolisane i nelegalne sječe. Sve je češća pojava štetočina i invazivnih vrsta, a u nekoliko navrata smo svjedočili nelegalnom lovu“, ističe ona.

Potrebna hitna formalna zaštita

“Sa jedne strane veliko prirodno bogatstvo, a sa druge veliki broj antropogenih pritisaka koji degradiraju ovo područje. Ćemovskom polju je potrebna hitna formalna zaštita koja će omogućiti kvalitetno upravljanje ovim rijetkim i jedinstvenim ekosistemom jer je to jedini način da se omogući urbanističko planiranje koje je održivo i orijentisano ka očuvanju prirode”, kaže Medenica.