Borba protiv nasilja nad ženama zahtjeva akciju, odlučnost i multidisciplinarni pristup, ocijenila je predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Plamena Halačeva.
Ona je, na otvaranju konferencije „Nasilje nad ženama – primjena Istanbulske konvencije i otpor retrogradnim procesima“ kazala da je to pitanje obrazovanja, zakonodavstva i pozitivnih primjera osnaženih žena koje su uspjele da kažu „ne“ nasilju.
Halačeva je naglasila da je prvi korak ka osnaživanju priznavanje da žene nisu „ugrožena grupa“, jer taj termin samo pojačava stereotipe i nejednakosti.
„Nasilje nad ženama ne treba posmatrati kao fenomen koji utiče na izolovanu grupu, već kao prijetnju za bezbjednost polovine svjetske populacije i vođenju globalne ekonomije“, ocijenila je Halačeva.
Ona je takođe naglasila da je Evropska unija ubjedljivo najveći investitor u uspostavljanje rodne ravnopravnosti i promjene širom svijeta.
„Za mene lično, prvi korak ka osnaživanju žena predstavlja priznanje da one nisu „ugrožena grupa“. To je termin koji često čujem u Crnoj Gori i smatram da on samo pojačava stereotipe i nejednakosti. Na ovoj planeti ima 3,8 milijardi žena - to nije ranjiva grupa“, poručila je Halačeva.
Nasilje nad ženama zato, smatra ona, nije fenomen koji utiče na izolovanu grupu, već predstavlja prijetnju za bezbijednost polovine svjetskog stanovništva i vođenju globalne ekonomije.
„Ponosna sam što je Evropska unija I sama potpisnica Istanbulske konvencije Savjeta Evrope. Svjesna sam da konvencije često ne oslikavaju realno stanje na terenu, ali one imaju važnu ulogu u promjeni mentaliteta, prepoznavanju problema i pronalaženju rješenja“, rekla je Halačeva.
Ona je ukazala da je Crna Gora bila među prvim državama članicama Savjeta Evrope koje su potpisale i ratifikovale Istanbulsku konvenciju.
„U prošlogodišnjem izvještaju pohvalili smo Crnu Goru za usklađivanje Krivičnog zakona sa Istanbulskom konvencijom, a u našem novembarskom radnom dokument smo konstatovali rast broja krivičnih prijava o rodno zasnovanom nasilju u prošloj godini, što bi moglo da signalizira povećano povjerenje žrtava da prijave nasilje“, navela je Halačeva.
Premka njenim riječima, potrebne su mjere za suzbijanje stereotipa i diskriminacije, selektivnog abortusa, kao i trgovine i eksploatacije prostitucije, kako bi se stvorilo sigurno okruženje za povećano političko učešće, obrazovanje i ekonomsko osnaživanje žena.
Bonus video:
