Ekonomski model zasnovan na istraživanjima i inovacijama može građanima, a naročito mladima, da omogući bolje plaćeni posao u regionu, saopštila je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu i dodala da odliv visokokvalifikovane radne snage postaje sve veći problem.
Ona je, na forumu „Nauka i inovacije: Vizija 2030 za Zapadni Balkan“, kazala da su za napredak nephodni usvajanje novog pristupa obrazovanju, promovisanje vještina i podsticanje kreativnosti.
„Izbor vremena i mjesta održavanja foruma ima simbolično značenje, sa obzirom na to da je Crna Gora odlukom Vlade kojom se odobrava povećanje budžeta od 60 odsto za nauku u prošloj godini promijenila trend nedovoljnog izdvajanja sredstava za istraživanja i inovacije u regionu“, rekla je Bregu.
Kako je navela, RCC očekuje da će se taj trend proširiti na cijeli Zapadni Balkan, sa obzirom na to da će ulaganje u istraživanja i inovacije, dijeljenje kapaciteta istraživačke infrastrukture i korišćenje istraživanja služiti za razvoj industrije i poslovanja u cijelom regionu.
Bregu je kazala da će se na taj način talentovani ljudi zadržati u regionu, što je naročito važno sada kada odliv visokokvalifikovane radne snage postaje sve veći problem.
„Prošle godine je samo četiri odsto mladih reklo da žele da odu i žive u inostranstvu. Ove godine se taj broj više nego udvostručio i iznosi devet odsto. Ekonomski model zasnovan na istraživanjima i inovacijama može građanima, a naročito mladima ponuditi mogućnosti bolje plaćenog posla u regionu, izvan tradicionalnih sektora“, rekla je ona.
Prema riječima Bregu, bez posvećenosti i izdvajanja odgovarajućih sredstava za istraživanja, nauku i digitalnu agendu ne može biti nikakvih inovacija, niti digitalizacije.
Kako se navodi, RCC namjerava da usko sarađuje sa ekonomijama sa Zapadnog Balkana na jačanju saradnje u oblasti STEM-a, odnosno nauke, tehnologije, inženjeringa i matematike.
„Kao i na pronalaženju načina da se poveća stopa upisa na te akademske discipline, naročito žena, s obzirom da je učešće žena istraživača na Zapadnom Balkanu 47 odsto, što je znatno bolje od svjetskog prosjeka od 28 odsto“, dodaje se u saopštenju.
Bonus video:
