NOVA GRANA TURIZMA

Militari turizam na Sinjajevini?

Predstavnici civilnog sektora i udruženja koja se protive izgradnji vojne baze na Sinjajevini kritikovali namjeru Ministarstva odbrane i činjenicu da kriju detalje plana
4124 pregleda 7 komentar(a)
Može da hrani 25.000 porodica: Sinjajevina, Foto: Igor Stojović
Može da hrani 25.000 porodica: Sinjajevina, Foto: Igor Stojović
Ažurirano: 17.05.2019. 14:03h

Predsjednik Udruženja Bjelopavlića Ognjen Jovovićpitao je ministra odbrane Predraga Boškovića da li izgradnjom vojnog strelišta na Sinjajevini pokušava da razvije novu granu turizma - militari turizam.

“Treba li da očekujemo za par godina da na toj planini dolaze vojske koje nemaju gdje da izvode artiljerijske vježbe i za sobom nam ostave zatrovanu zemlju, neeksplodirane mine i pustoš, a da se oni koji žive od stočarstva ne mogu primaći svojim katunima?”, pitao je on.

Jovović je najavio protest na Sinjajevini, koji će se održati u drugoj polovini maja.

Njegov kolega iz radnog predsjedništva nedavno održanog skupa “Sačuvajmo Sinjajevinu”, Žabljačanin Žarko Karadžić ocijenio je da Crna Gora nikada, pa ni izgradnjom strelišta na Sinjajevini, ne može postati vojna sila, ali podsticanjem razvoja stočarstva može postati sila u proizvodnji hrane:

“Zato je nužno odbraniti tu planinu”, kazao je Karadžić.

Dodao je da i on, kao i većina ljudi u Crnoj Gori, smatra da država treba da ima vojne potencijale: “Ali bez obzira na naše aspiracije nikada nećemo biti vojna sila. A da bismo mogli biti sila u proizvodnji hrane, a potom i ekonomska, moramo se odgovornije odnositi prema prirodi. Zdrave hrane nema mnogo, zato je nužno sačuvati sve prirodne resurse kojima raspolažemo. Jedan kilogram ‘Durmitorskog skorupa’ koji je nedavno postao zaštićeni brend, košta 25 eura. I danas, kada nema proizvodnje, rezervisana je kompletna količina koja će ljetos biti proizvedena. Ukoliko naprave vojno strelište na Sinjajevini taj brend će biti ukinut, zbog toga moramo procijeniti što je bolje za narod. Nejasno je da i pored neupotrebljivih prostora, na primjer u Katunskoj nahiji, oni pokušavaju da unište najljepše i najzdravije. Branićemo sve naše prostore. Kao što smo odbranili Crno jezero, odbranićemo Sinjajevinu”, rekao je on.

Ministarstvo odbrane na čelu sa Boškovićem, planira na toj planini izgradnju vojnog poligona. Za taj projekat nijesu dobili saglasnost Ministarsva poljoprivrede, iz kojeg je ocijenjeno da izgradnja vojno-strelišnog poligona može ugroziti šume i ekološki sistem.

Iz Ministarstva odbrane kažu da su sve dosadašnje analize potvrdile su da se ne može ugroziti vodeni i biljni potencijal na Sinjajevini, ali da će uraditi kompletnu analizu i tek nakon toga donijeti odluku o poligonu.

Za prostor na kojem je Bošković planirao izvođenje artiljerijskih vježbi, pet crnogorskih opština potrošilo je oko 300.000 eura Evropske unije, pokušavajući da proglase Sinjajevinu regionalnim parkom prirode.

Taj projekat doveden je do kraja u aprilu prošle godine, gotovo istovremeno kada ga je MO kandidovalo za vojne potrebe.

Dvije od pet opština učesnica projekta - Mojkovac i Kolašin, dale su saglasnost MO za izvođenje vojnih vježbi, potvrdili su “Vijestima” čelni ljudi tih lokalnih uprava Ranko Mišnić i Milisav Bato Bulatović. Danilovgrad i Žabljak nisu, kazali su predsjednici tih Opština Zorica Beba Kovačević i Veselin Vukićević, dok Šavnik niko ništa nije pitao, kazao je njihov kolega Mijomir Vujačić.

Šef Vladinog biroa za odnose sa javnošću Srđan Kusovac odgovorio je “Vijestima” da će strelište Vojske zauzimati površinu šest puta 18 kilometara i da ulazi u zonu predviđenu planom zaštite.

Donose odluke, a nisu služili vojsku

Aleksandar Perović iz OZON-a kazao je da je Vojska nekada bila najodgovorniji dio društva kada je odnos prema prirodi u pitanju i da je bila poznata po akcijama pošumljavanja i čišćenja:

“Pa je neshvatljivo kako današnji donosioci odluka niijesu prepoznali te kulturno-istorijske vrijednosti koje bi svakako uticale i na utisak javnog mnjenja. Da li zato što većina onih koji donose odluke nije ni bila na redovnom odsluženju vojnog roka pa ne znaju o odgovornoj politici Vojske, ili zato što nemaju elementarno znanje o pravilnoj valorizaciji prirodnih resursa i zaštiti javnog interesa građana Crne Gore, ostaje otvoreno pitanje, ali svakako možemo zaključiti da su neki od njih izgubili kompas. OZON snažno podržava građansku inicijativu za zaštitu Sinjajevine i predložićemo inicijativu za izradu studije zaštite ka lokalnim upravama koje imaju teritorijalne nadležnosti, što će nadam se biti prihvaćeno i od građana i od predstavnika lokalnih uprava”, rekao je Perović.

On je dodao da smatra potpuno pogrešnom namjeru MO da izgradi vojni poligon na vrijednom prirodnom resursu koji posjeduje sve preduslove da dobije nacionalni stepen zaštite:

“Što je razlog više za njegovu pravilnu valorozaciju”.

Dejan Milovac iz NVO Mreža za afirmaciju nevladniog sektora istakao je da građani čiji su život i egzistencija vezani za boravak na Sinjajervini, ali i svi oni koji su zabrinuti za stanje životne sredine u Crnoj Gori, moraju odmah i bez odlaganja imati informaciju o tome šta se tačno planira na Sinjajevini i kakav će to uticaj imati na planove da taj dio Crne Gore bude posebno zaštićen.

“Nažalost, i u ovom slučaju možemo da govorimo o hroničnom nedostatku čak i osnovne transparentnosti kada su u pitanju ne samo aktivnosti Vlade, već i samih lokalnih uprava koje su prvo bile uključene u projekat zaštite planine Sinjajevina, a sada daju javnu ili prećutnu saglasnost na planove Ministarstva odbrane. Tako su građani i dalje uskraćeni za informaciju koje vrste vojnih vježbi i sa kojim oružjem i opremom se planiraju, koliki je njihov uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi, da li će nakon njih prostor Sinjajevine moći da se koristi kao i ranije, koje su propisane mjere zaštite, ko će ih sprovoditi, koliko će to da košta poreske obveznike, da li su postojale alternativne lokacije ili je vojni poligon morao da se gradi baš na prostoru za koji su postojali organizovani napori uz podršku EU da se posebno zaštiti”, kazao je Milovac.

Odluke po partijskom ključu?

Dodao je da su lokalne uprave prije davanja saglasnosti da se dio njihove opštine može koristiti za te namjene, morale postaviti svako od tih pitanja:

“Odgovore na ova pitanja su morali dobiti građani prije nego što su lokalne uprave, u njihovo ime, dale saglasnost

MO da može graditi sporni vojni poligon. Iako je sada već očigledno da građani nemaju detaljne informacije o tome šta će se dešavati na Sinjajevini, postavlja se pitanje da li su čelni ljudi iz lokalnih uprava bili dovoljno dobro informisani o tome kakvu odluku donose ili je odobrenje dato ‘jer su tako tražili iz MO’.

Svakako ne bi bilo prvi put da se odluke važne za interes građana donose po partijskom ključu ili iz partijske discipline, a da se o njihovim posljedicama malo ili uopšte ne razmišlja”.

Mirza Krnić iz Organizacije KOD objasnio je da je Sinjajevina dio evropske ekološke mreže za očuvanje divlje flore i faune i da je to planina od značaja za crnogorksu i evropsku zajednicu.

“Sinjavina je prepoznata po visokoplaninskim pašnjacima, jezerima - Vražje, Riblje, Zminičko i Zabojsko i rijekama Pčinja, Štitarička rijeka, Plašica, Ravnjak i Tušina. Građanima treba Sinjajevina koja je zaštićeno prirodno dobro, tako ona može imati najveću i prirodnu i društvenu vrijednost. Država mudro gazduje svojim resursima kada u situaciji kada ima nešto nalik Sinjajevini - proglašava je nacionalnim parkom, jer bi ona tada služila kao poligon za očuvanje zdravlja građana. Slična planine u uređenim zemljama prihodiju desetine, a nekada čak i po stotine miliona eura godišnje”, kazao je Krnić. On ističe da je površina pašnjaka na Sinjajevini 120.000 hektara i da se na njemu, prema zvaničnim projekcijama, može napasati 200.000 ovaca:

“Što znači da tokom četiri mjeseca boravka ovaca na katunima Sinjajevine može se prihodovati čak i do blizu 50 miliona eura od mliječnih i mesnih proizvodima u jednoj godini. To je prihod za, recimo, dvije hiljade porodica, po 25 hiljada eura godišnje. Tako bismo se dodatno mogli boriti i protiv siromaštva. A po skorašnjim podacima (od prije tri godine) na katunima Sinjajevina je evidentirano oko 10.000 ovaca.

Umjesto da država podstakne poduhvate poljorivrednika ona ih izgradnjom vojnog poligona tjera da napuste stočarstvo od kojeg žive i tako povećava broj primaoca socijalne pomoći”.

Iz Ministarstva odbrane saopštili su da su sve “dosadašnje analize” potvrdile da vojni poligon na planini ne može ugroziti vodeni i biljni potencijal, ali da će na zahtjev Opštine Kolašin i zainteresovanih građana “uraditi kompletnu analizu”.

Nisu objasnili kakve su analize rađene do sada i šta znači kompletna analiza.

Rekli su i da na Sinjajevini ništa neće graditi, osim putne infrastrukture.

Sinjajevina je potencijal za proizvodnju hrane

Žarko Karadžić pojašnjava po čemu je Sinjajevina jedinstvena na balkanskim prostorima:

“Nije u pitanju samo turistički, već i potencijal za proizvodnju hrane. To je planina sa ogromnim i bogatim pašnjacima, na kojima može da se hrani ogroman broj ovaca. Sinjajevina je možda i najbogatiji pašnjak na ovim prostorima, poslije Durmitora. Gađanje bojnom municijom na Sinjajevini veoma bi negativno uticalo na zdravstveno stanje naših proizvoda, jer je ta visoravan viša od ostalih, i sve što bi se od hemijskih sredstava izručivalo po Sinjajevini vjetrovi bi nosili mnogo dalje i šire. Da ne pričamo kako bi to uticalo na proizvodnju hrane u neposrednoj blizini”.

Zašto ne gađaju na Radovču?

Mirza Krnić iz Organizacije KOD kazao je da bi do vojnog poligona na Sinjajevini od glavne kasarne, drumskim saobraćajem, trebalo preko dva sata vožnje:

“Umjesto da osposobimo postojeći vojni poligon na Radovču, do kojeg nam treba manje od jednog sata vožnje - mi se opredeljujemo na komplikovanije i skuplje rješenje. Zbog vremenskih prilika Sinjajevina nije pristupačna nekad i po šest mjeseci. Da li ćemo morati da održavamo mnogo veću putnu mrežu zbog vojnog poligona? Ako je vojni poligon Radovče mogao da da potrebne uslove za vojne vježbe decenijama unazad - logično bi bilo da to može i danas”.

Zovu gradonačelnike na protest

Jovović je pozvao gradonačelnike svih pet opština koje teritorijalno i običajno raspolažu Sinjajevinom - Danilovgrada, Žabljaka, Mojkovca, Kolašina i Šavnika, da dođu na protest protiv uništenja te planine.

“U drugoj polovini maja mi koji se protivimo bićemo na Sinjajevini, da još jednom pokažemo da nećemo dozvoliti štetočinama da unište taj dragulj. Pozivam predsjednike svih pet opština koje su učestvovale u izradi plana za proglašenje Sinjajevine regionalnim parkom prirode da se, ispred svojih građana koji su im dali povjerenje na izborima, popnu na Sinjajevinu i jasno se usprotive izgradnji vojne baze. Uopšte ne sumnjam u njih da će to učiniti, i podržati svoje građane, od kojih mnogi žive od stočarstva, i njihov opravdani zahtjev. To je jedino odgovorno”, rekao je on.