NAJAVLJEN NOVI NAČIN GAZDOVANJA VRIJEDNIM PRIRODNIM RESURSOM

Šumama da koristi država, a ne koncesionari

Izvršnica direktorica NVO "Grin Houm" Nataša Kovačević je navela da šume proteklih decenija trpe velike pritiske , među kojima su najvažniji nelegalna i masovna sječa i prirodni ili namjerno izazvani požari
85 pregleda 2 komentar(a)
Mi za šume - šume za nas, Foto: Luka Zeković
Mi za šume - šume za nas, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Postojeći model koncesionog korišćenja šuma nije dao konkretne rezultate, zbog čega će Vlada uraditi njegovu reorganizaciju.

Reforma će se, kako je danas na okruglom stolu “Mi za šume - šume za nas”, povodom Svjetskog dana šuma kazao generalni direktor Direktorata za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Adem Fetić odnositi na “spuštanja odgovornosti za realizaciju planskih zadataka na konkretnu personalnu odgovornost za stanje šuma na određenoj površini i uvođenje takozvanog revirnog ili njemu sličnog sistema gazdovanja”.

“Sve izraženije klimatske promjene su realnost, a tendencija sve veće ugroženosti šuma sve vidljivija. Posebno su ugrožene najvažnije funkcije šume, kao što je njena uloga na smanjenju ugljen dioksida u atmosferi, kao osnovnog uzročnika pojačanih efekata klimatskih promjena. Srazmjerno se pojačava i rizik od šumskih požara kao najvećeg neprijatelja šuma. To svjedoče ikatastrofalne posljedice šumskih požara iz 2012. i 2017. godine”, kazao je Fetić.  

On je naveo da su učinjeni značajni pomaci za unapređenje gazdovanja šumama, počev od planiranja pa do posebnih mjera pojačane kontrole bespravnih sječa, zaustavljanju izvoza i obezbjeđenju bolje kontrole prometa drvnim soirtimentima, dodatnima ulaganjima u obnavljanje pošumljavanjem.

“Naša nastojanja su u proteklom periodu bila usmjerena u pravcu obuzdavanja enormnog izvoza drveta kao sirovine za drvnu industriju, što je i učinjeno prošle godine kada je Vlada donijela odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata. To je uticalo i na smanjenje bespravnih sječa, čime je i smanjen opšti pritisak na šume”, kazao je Fetić.

Izvršna direktorica NVO “Grin Houm” Nataša Kovačević ocijenila je da bi, kako bi se spriječila dalja zloupotreba i obezbijedilo održivo korišćenje šumskih resursa, bilo potrebno izvršiti zaostale i prethodne naplate naknada po osnovu postojećih i raskinutih koncesionih ugovora, utvrditi odgovornost zbog ekonomskih i ekoloških posljedica nastalih na osnovu nastalih po osnovu nenaplaćenih dugovanja i kršenja ugovorenih obavez iz perioda od 2008. do 2017. i hitno raskinuti koncesione ugovore koji prema izvještaju Državne revizorske institucije i naknadnim nalazima nisu u potpunosti ispunili ugovorne obaveze.

“Novi model korišćenja šuma treba da spriječi stvaranje monopola, hitnim i ozbiljnim vremenskim planiranjem osposobljavanja organa državne uprave za sječu i prodaju drvnih sortimenata u sopstvenoj režiji, kao i posvećenim radom na ubrzanom razvoju drvne industrije i finalizacije proizvoda od drveta, sa nastavkom zabrane izvoza sirovine”, kazala je Kovačević.

Ona je navela da šume proteklih decenija trpe velike pritiske , među kojima su najvažniji nelegalna i masovna sječa i prirodni ili namjerno izazvani požari.

“Posljednjih 10 godina brojna područja, poput Vasojevićkih i Kučkih Komova, Zeletina, Ibra, Lijeve Rijeke i Kosanice su fragmentisana šumskim putevima, neki dijelovi u potpunosti ogoljeni usljed čiste sječe, te izgubljena staništa i vrste, što predstavlja slikovit i nepobitan iskaz lošeg i nedovoljno kontrolisanog gazdovanja šumama. Pored loše ekološke slike, od 2007, od kada je uveden sistem koncesija, država konstantno bilježi gubitke po pitanju naplate koncesionih naknada”, kazala je Kovačević. 

Ona je navela i da je u posljednjih 15 godina u Crnoj Gori evidentirano više od 1.500 šumskih požara, pri čemu je opožarena površina veća od 15.000 hektara i oštećeno ili uništeno preko 1,3 miliona kubika drvne mase. 

“Indirektne štete od požara su bar tri puta veće od direktnih. Tokom posljednjih godina broj požara se povećao, usljed ljudskog faktora i promjene klime. Od 2003 do 2013. evidentirano je 767 šumskih požara, što je donijelo štetu od preko šest miliona eura. Čovjek je uzročnik 95 odsto šumskih požara,  analize pokazuju da je 65,4 odsto požara izazvano nepažnjom, ali i namjernim paljenjem radi stvaranja poljoprivrednih i pašnjačkih površina, obezbjeđivanja građevinskog zemljišta, ali kao i jedan od načina da se dobije odobrenje za sječu”, kazala je Kovačević.