"Proces izrade Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti opterećen kršenjem procedura"

"Religija prethodi stvaranju države i mora biti priznata, a ne kreirana ili promijenjena od strane države"
400 pregleda 1 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska
Sa konferencije, Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska

Dosadašnji proces izrade Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti je značajno opterećen kršenjem propisanih procedura koje su do sada primjenjivane na sve do sada usvojene zakone čiji je predlagač bila Vlada Crne Gore, zaključak je učesnika međunarodne naučne konferencije "Sloboda vjeroispovjesti ili uvjerenja u Crnoj Gori", saopšteno je danas iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U saopštenju se navodi da su učesnici konferencije pažljivo proučili i razmotrili proces pripreme i sadržaj Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je Vlada Crne Gore utvrdila 30. jula 2015. godine.

Iz MCP su kazali i da je na osnovu nedvosmislenog uvjerenja da je sloboda data svakom ljudskom biću ne samo kao sekularno pravo nego i kao vječni dar od Boga i kao takva je sastavni dio ljudske prirode, učesnici Konferencije saglasno naglašavaju sljedeće:

"Pravo na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja je prirodno, nezastarivo i neotuđivo pravo koje pripada svakom čoveku bez obzira na to gdje živi. Religija prethodi stvaranju države i mora biti priznata, a ne kreirana ili promijenjena od strane države. Međutim, svaka Vlada, uključujući i Vladu Crne Gore, ima pravo da olakša i reguliše postojeće ispoljavanje vjerskih uvjerenja kao integralni dio društvene stvarnosti. U evropskom kontekstu, Vlade, kada regulišu ostvarivanje ovih prava u javnom interesu, obavezane su Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (ECHR)2, odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Smjernicama Savjeta Evrope (SE) i Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS)3 i drugim relevantnim međunarodnim pravnim aktima. Shodno tome, pravo na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja podliježe samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su proporcionalna, neophodna i dozvoljena u demokratskom društvu. Naročito ističemo da Vlada nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove crkava i vjerskih zajednica, niti može narušavati njihovu unutrašnju autonomiju, tj. njihova vjerska pravila i unutrašnji poredak. Protivpravno ili nepromišljeno djelovanje Vlade ili državnih organa u važnoj i delikatnoj oblasti kao što je donošenje zakona i pravno regulisanje prava na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja može dovesti do narušavanja vjerske tolerancije u društvu.Brojne odredbe Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti nisu u skladu sa obavezujućim međunarodnim konvencijama i i drugim međunarodno-pravnim aktima, odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i gore navedenim Smjernicama Savjeta Evrope i OEBS-a. Na putu ka pristupanju Evropskoj uniji, Crna Gora je pozvana da uspostavi otvoren, redovan i transparentan institucionalni dijalog sa crkvama, vjerskim zajednicama i drugim organizacijama o pitanjima od zajedničkog interesa. Da bi se Nacrt zakona uskladio sa međunarodnom legislativom o osnovnim pravima i sudskom praksom, neophodno je da se čitav proces pripreme i kasnijeg donošenja zakona o načinu ostvarivanja prava na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja vrati u okvire propisane zakonodavne procedure koja uključuje obavezno učešće predstavnika svih zainteresovanih subjekata, civilnog društva i pravnih stručnjaka. Isto tako, mora se otvoriti dijalog koji će podstaći proces donošenja zakona u kome bi se otklonila diskriminacija crkava i vjerskih zajednica u drugim oblastima kroz odgovarajuću regulativu za: - prevazilaženje dugogodišnjeg blokiranja zahtjeva crkava i vjerskih zajednica, kao i drugih pravnih subjekata, za restitucijom ili obeštećenjem imovine konfiskovane tokom totalitarnog komunističkog režima, - pravednu zastupljenost u državnim medijima, uključujući i tijela koja donose odluke o sadržajima za emitovanje, dobijanje odgovarajućeg pristupa javnom obrazovnom sektoru kako bi bili u mogućnosti da vrše vjersko obrazovanje u javnim školama u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima. Ako implementacija takvog inkluzivnog procesa i novog zakona koji odražava najviše standarde međunarodne zaštite slobode vjeroispovijesti ili vjerovanja bude uspješna onda ne bi samo poslužila društvenom miru i političkom pomirenju u Crnoj Gori već bi, takođe, mogla postaviti primjer najbolje prakse čitavom regionu", zaključci su učesnika konferencije.

Bonus video: