PANEL DISKUSIJA "OSTAJEMO LI OVDJE"

Radović: Mladi se ne mogu samo povinovati partijskom zapošljavanju

U diskusiji učestvuju mladi iz političkih partija i civilnog sektora
643 pregleda 2 komentar(a)
Panel diskusija "Ostajemo li ovdje", Foto: Damira Kalač
Panel diskusija "Ostajemo li ovdje", Foto: Damira Kalač
Ažurirano: 18.05.2019. 08:59h

Ima li Crna Gora luksuz da dozvoli "odliv mozgova"? Država bi trebalo da više uradi kako bi zadržala mlade, rekao je profesor Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, gdje se danas održava panel diskusija "Ostajemo li ovdje".

U diskusiji učestvuju mladi iz političkih partija i civilnog sektora.

Povod za organizaciju diskusije je nedavna kampanja Studentske inicijative (SI) #necudaidem, kojom se želi skrenuti pažnja na odliv mozgova.

Jedna od organizatorki događaja, Andrijana Radović, kazala je da je poražavajuće da 50 odsto mladih želi da napusti državu.

Kazala je i da i mladi moraju nositi dio odgovornosti, da se moraju više interesovati, da se ne mogu samo povinovati partijskom zapošljavanju i ideji da odu van Crne Gore.

"Mladi bježe iz Crne Gore, oni ne idu vani da bi upoznavali druge kulture, već za boljim životom", rekao je Vuk Vujisić iz Studentske inicijative.

Predstavnik Foruma mladih Socijaldemokratske partije (SDP) Emir Hadžimušović pozvao je učesnike da izbjegnu politička optuživanja ko je kriv, jer "problem je u mentalitetu, a ne u sistemu".

Vujisić je rekao je da su mentalitet i sistem povezani, da podjele u Crnoj Gori postoje i u partijama, ali i u civilnom sektoru, te da treba to prevazići i naći zajedničko rješenje problema.

Iz Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu smatraju da bi svima koji žele da odu to trebalo i omogućiti, ali dodaju i da bi trebalo formirati mrežu i da oni koji su vani podrže i pomognu buduće studente koji se odluče za odlazak.

Smatraju da i da statistika koja pokazuje da polovina mladih želi da napusti Crnu Goru nije relevantan podatak i da je među onima koji su kazali da bi otišli mnogo onih koji ne znaju kako izgleda život vani.

Goran Ivo Marinović je ukazao na primjer Čilea koji studentima daje stipendije za studije u inostranstvu, uz obavezu da se oni kasnije vrate i da rade u matičnoj zemlji.

Smatra da bi takav model trebalo da prati i Crna Gora.

Andrija Ćetković iz Demokratske partije socijalista (DPS) učesnicima je govorio o programima te partije, ukazujući na to da oni rade na podmlatku partije.

"Svi koji idu sezonski da rade vani, mogu da rade i u Crnoj Gori", smatra on.

"Lako je kritikovati", dodao je Ćetković.

Miodrag Vujović iz KOD-a rekao je da je, prema istraživanjima te organizacije, u posljednjih 25 godina 140 hiljada ljudi napustilo Crnu Goru.

Podsjetio je na podatke koje je ranije danas objavila ta organizacija, prema kojima je država utvrdila da je poljorivreda stateška grana razvoja Crne Gore, a da je 2000. godine broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi zajedno bio 2870.

"Nakon 17 godina broj zaposlenih u ovom sektoru je pao za skoro četvrtinu – na 2178. Gotovo 700 manje", kazali su danas iz KOD-a.

Predstavnik mladih iz Demokratske Crne Gore Nemanja Vuković smatra i da bi Crna Gora trebalo da se ugleda i teži da postigne ono što su razvijene zemlje, a ne da se zadovoljava pozicijom u odnosu na recimo države regiona.

Maja Marković iz Juventasa kazala je da je Crna Gora kolektivističko društvo i smatra da je jedan od problema što se ovdje pokušavaju implementirati reforme iz individualističkih društava.

Dodaje i da su brojni programi poput sezonskog zapošljavanja, stručnog osposobljavanja visokoškolaca... samo kratkoročne mjere koje obezbjeđuju socijalni mir do izbora.

Ocijenila je i da su u Crnoj Gori obrazovna i politika zapošljavanja neusklađene.

Nikola Zirojević iz SD smatra da problem nije samo odlazak mladih i stanovništva van Crne Gore, već i migracije unutar države, zbog čega je sjever "opustošen". Rekao je i da statistika o broju onih koji žele da odu nije zabrinjavajuća, jer je zapravo većina tih ljudi i dalje u Crnoj Gori.

"Kad bi 60 odsto mladih stvarno otišlo, Crna Gora bi ostala prazna", rekao je on.

Dodao je i da trebalo naći načina da one koji su otišli država vrati, kako bi oni svojim znanjem pomogli daljem razvoju.

Miloš Nedović iz CGO smatra da bi sistem obrazovanja trebalo promijeniti iz korijena, da se sa mladima mora mnogo raditi.

"Mlade moramo pitati koji su to problemi koje bi trebalo riješiti da bismo ih zadržali u društvu", kazao je on.

Luka Janković iz DNP rekao je da su zbog straha uzrokovanog aferom "državni udar", hapšenja poslanika DF-a Nebojše Medojevića... šest osoba iz te političke organizacije tražilo i dobilo privremeni politički azil u SAD.

Andrea Mićanović iz Unije srednjoškolaca smatra da su neophodna istraživanja koja će dati odgovore ne na broj onih koji odlaze, već o razlozima, te da se samo na taj način mogu kreirati strategije i politike na državnom nivou.

"Sistem bi bio bolji kad bi svaki pojedinac preduzeo konkretan korak, uradio makar jednu stvar da popravi ono čemu zamjera", ocijenio je Hadžimušović iz SDP.

Miloš Marković iz NVO Aktivna zona zamjera predstavnicima mladih iz političkih partija jer, kako smatra, oni u stvari biju bitke za starije kolege. Kazao je i da nikad nije čuo poslanike u Skupštini da insistiraju na politikama za mlade.

Rekao je i da kao mlad čovjek želi da mu prioritet budu zapošljavanje, formiranje porodice...

Amar Borančić iz Liberalne partije rekao je da bi politike o mladima trebalo da sprovode organizacije koje rade sa mladima, a ne Vlada.