Izložba fosila Orjena biće otvorena u petak, u 20 sati u planinarskom domu "Za Vratlom". Organizator izložbe je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a domaćin planinarski klub "Subra". Izložbenu postavku čini 20 eksponata, od kojih 14 sa fosilima, primjerak kamena iz Đurića, te pet eksponata sa rožnacima.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena postavkom izložbe fosila, koja se otvara na Evropski dan parkova, 24. maj, želi da ukaže na još neke, široj javnosti manje poznate zanimljivosti hercegnovskog planinskog zaleđa, ali i podstakne njihovo još detaljnije naučno proučavanje.
“Na Orjenu, u sedimentnim stijenama, pretežno na nadmorskim visinama između 1000 i 1400 m, česti su paleontološki nalazi morskih školjaka iz perioda krede (od 145,5 do 65,5 miliona godina). To su takozvane rudistne školjke, gradioci sprudova. Duguljastih su oblika sličnih rogovima, ali i kornetu s poklopcem, spiralama itd. Ta grupa školjki je potpuno izumrla krajem krednog razdoblja (zajedno sa dinosaurusima i još oko 70% drugih organizama), vjerovatno kao posljedica udara velikog meteora u Zemlju u blizini Jukatana”, navode iz Agencije.
Objašnjavaju da Crnoj Gori ima u krečnjacima spoljnih Dinarida, kojima pripada i Orjen ima puno fosila tih školjki.
“To su fosili koji znaju da dostignu veličinu i preko dva metra, ali ovi na Orjenu su pretežno skromnih dimenzija, često gusto zbijeni. U pojedinim zonama ih ima gotovo svaki kamen, pa se veoma lako uočavaju. Takav je slučaj na stazi Vratlo-pl. dom sa okolinom, dijelu Ubaljske planine, jugoistočnom podnožju Subre, ali i na drugim mjestima. Veće i bolje očuvane fosile školjaka možemo vidjeti u nižim krajevima, bliže moru”, navode iz Agencije.
Osim fosila, izložen je primjerak sedimentne crvenkaste stijene staklaste strukture (đurićki kamen), prirodna sirovina gornjokredne starosti, koja je proslavila Kamenare, kao i zanimljivi komadi kremena (rožnac), veoma rasprostranjeni u određenim reonima Subre, gdje ih viđamo inkorporirane u krečnjačke stijene. Sastoje se prvenstveno od silicijum dioksida. Njegova tvrdoća je znatno veća od tvrdoće krečnjaka, tako da su rožnaci bili zbog te karakteristike i veoma oštrih ivica, omiljeni materijal od kojega su se u kamenom dobu proizvodile različite alatke.
U organizaciji izložbe stručnu pomoć u interpretaciji sakupljenih nalaza dao je muzejski savjetnik Goran Ćulafić, pomoćnik direktora za muzejske poslove u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici.
Bonus video:
