Hotelijeri i ugostitelji i ove turističke sezone imaju problem da nađu kvalitetne i obučene kuvare, konobare, šankere, poslastičare i pomoćne radnike - sobarice i čistačice, navode iz Biroa rada Herceg Novi.
I ove godine mladi odlaziće na rad u inostranstvo, posljednjih godina popularna je Malta, a u Crnoj Gori će raditi ugostitlejski i hotelski radnici iz okruženja.
Na evidenciji Biroa rada nema nezaposlenih koji bi odgovarali profilima koji traže poslodavci. Od 19 konobara sa evidencije Biroa većina su teže zapošljiva lica, koja su ušla u šestu ili sedmu deceniju života, a jedan broj njih, iako imaju diplomu, nikada nisu radili kao konobari. Slično je i sa 16 kuvara od kojih je većina pred penzijom.
Poslodavci se često žale da je i van sezone teško naći dobro obučene i iskusne ugostiteljske radnike, iako se plata konobara kreće od 300 do 600 eura, a kuvara od 800 do 1.500 eura, u elitnim restoranima i preko 2.000 eura.
Sve je teže naći pomoćne radnike. Nedostaju sobarice i spremačice.
“Više mi se isplati da se dogovorim o čišćenju apartmana na ‘crno’, nego da sezonski radim za 300 eura. Na taj način zaradim duplo veću platu”, kaže S. I. koja želi da ostane anonimna.
U Herceg Novom taj profil radnika, uglavnom radi na crno. Niko se ne usuđuje da procijeni koliko, ali je evidentno da ih nije mali broj.
Sličan problem imaju i Hrvatska, Grčka, pa čak i zemlje koje nisu prvenstveno turističke, kao Njemačka. Pred početak turističke sezone u dubrovačkom “Vjesniku” izašao je oglas u kome vlasnik apartmana za njihovo čišćenje i spremanje nudi stalan posao, platu od hiljadu eura i jedan slobodan dan nedjeljno.
Godinama se konstatuje nedostatak određenih zanimanja na tržištu rada, kao i nezainteresovanost mladih da se školuju za takva zanimanja. Za obuke za deficitarna zanimanja koje organizuje Biro rada Herceg Novi, prijavljuje se neznatan broj nezaposlenih. Ove godine obuku za pomoćnog kuvara prošao je jedan nezaposleni.
Direktor Srednje mješovite škole (SMŠ) “Ivan Goran Kovačić” Momir Dragičević objašnjava da mladi u većem broju ne upisuju trogodišnje škole u kojima stiču diplome konobara i kuvara, dok je interesovanje za četvorogodišnje škole za zanimanje kuvar iz godine u godinu sve veće.
“Mladi školovani i kvalifikovani ljudi odlaze, jer ne možete očekivati da se zadovolje sezonskim poslom od tri mjeseca, čak i kada je plata solidna, a najčešće je mala. Dok naš konobar, kuvar ili sobarica ne budu mogli primanjima sebi da priušte odmor u nekom od hotela kod nas ili negdje drugo, ne možete računati na veću zainteresovanost za rad o ovom sektoru”, kaže direktor za hotelijerstvo u Institutu Igalo Željko Andrić.
Upitan kvalitet ugostiteljskih usluga
Kvalitet ugostiteljskih usluga u Crnoj Gori još je na nezadovoljavajućem nivou, ocjenila je Snježana Gagić, profesorka na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Banjaluci. Često boravi u Crnoj Gori i regionu gdje radi na edukaciji ugostiteljskog kadra.
“Malo se ulaže u neformalno obrazovanje, a iz škola ‘izlazi’ nekompetentan kadar. Često je problem i u menadžmentu, koji zbog neznanja ili nezainteresovanosti, ne uspjeva da motiviše svoje radnike. Dobar menadžer i od osrednjeg radnika može da napravi dobrog. Postoji i jedan apsurd: da najbolji ugostitelji ulažu u dodatno obrazovanje svojih zaposlenih, dok oni osrednji misle da sve znaju i da im to nije potrebno”, kaže Gagić.
Ona navodi da je slična situacija u cijeloj regiji, ali i šire. Zato najbolji i najveći svjetski hotelski lanci i restorani sami školuju budući kadar, osnivajući škole i fakultete za zanimanja koja im trebaju.
Polovina nezaposlenih starija od 50 godina
Prema podacima Biroa rada u Herceg Novom, nedostaju profesori fizike, matematike, hemije, informatike, vaspitači, profesori razredne nastave, pedagozi i psiholozi. Posla nema za metalska, mašinska i elektro zanimanja, zanimanja iz oblasti pomorskih nauka, hotelijerskog menadžmenta i politikologije. Zanimljivo je da je na evidenciji 11 magistara menadžmenta iz oblasti ugostiteljstva i turizma.
Prema podacima Biroa, nezaposleno je 590 lica. Najviše ih je sa srednjom školom. Starosna struktura nezaposlenih izuzetno je nepovoljna jer najveći broj nezaposlenih ima preko 50 godina starosti, a 70 nezaposlenih starije je od 60 godina starosti. Na evidenciji Biroa rada je i 141 invalidno lice.
Bonus video:
