APEL NEVLADINIH ORGANIZACIJA

"Sudski savjet da ne dozvoli kršenje Ustava"

Predstavnici civilnog sektora se pisanim putem obratili predsjedniku Sudskog savjeta, Mladenu Vukčeviću
2370 pregleda 4 komentar(a)
Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević, Foto: Filip Roganović
Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević, Foto: Filip Roganović

Grupa nevladinih organizacija (NVO), njih 11, apelovala je danas da Sudski savjet ne dozvoli da predsjednici sudova, kako se navodi, protivpravno nastave da obavljaju te funkcije na kojima su najmanje deset godina.

Na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore prijavila se aktuelna predsjednica Vesna Medenica, koja u dva mandata obavlja tu funkciju.

Na javne oglase za izbor predsjednike osnovnih sudova u Baru, Podgorici, Kotoru, Rožajama i Plavu prijave su podnijeli i njihovi aktuelni predsjednici Goran Šćepanović, Zoran Radović, Branko Vučković, Zahit Camić i Hilmija Sujković.

"Oni su najmanje dva puta bili birani na funkcije predsjednika sudova, kojima trenutno predsjedavaju, a Camić i Vučković su te funkcije obavljali u čak pet i sedam mandata", kaže se u pismu NVO predsjedniku Sudskog savjeta Mladenu Vukčeviću.

Podsjeća se da je amandmanom na Ustav Crne Gore, koji je 31. jula 2013. godine stupio na snagu, propisano da ”Isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta”.

Izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje su stupile na snagu 1. januara 2016. godine, propisano je da ”Isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta”.

"Sudski savjet je juče zaključio da su kandidature predsjednika sudova koji su već dva ili više puta obavljali dužnost validne, i da bi primjena pomenute odredbe u odnosu na njih značila povratnu primjenu zakona koja je Ustavom zabranjena. Može se očekivati da će isto tumačenje biti primjenjeno i na kandidaturu dosadašnje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, koja je već dva puta bila birana na tu funkciju", kaže se u reagovanju 11 NVO.

One navode da se protive takvom tumačenju Ustava Crne Gore i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

NVO smatraju da "nema mjesta primjeni pravila o zabrani retroaktivnosti jer povratnog dejstva zakona u ovom slučaju nema".

"Prema stavovima Ustavnog suda Crne Gore ”odredba zakona ima povratno dejstvo kada se odnosi na prava i pravne odnose koji su stvoreni i okončani ranije, prije njegovog stupanja na snagu”. Izmjene Ustava iz 2013. godine i novi Zakon o Sudskom savjetu i sudijama iz 2016. godine ne primjenjuju se na prava i pravne odnose koji su nastali prije njihovog donošenja", kaže se u pismu NVO.

Podsjeća se da je Medenica prvi put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda 19. decembra 2007. godine. "Taj njen prvi mandat trajao je preko šest i po godina, sve dok nije ponovo, drugi put, izabrana na istu funkciju 26. jula 2014. godine".

"Izbor Medenice treći put na funkciju predsjednice Vrhovnog suda bi predstavljao grubo kršenje Ustava Crne Gore", smatraju NVO.

Kako se navodi, činjenica da su je dva puta (2007. i 2014.) na tu funkciju birala dva različita organa, prvi put Skupština Crne Gore, a drugi put Sudski savjet, apsolutno nije od značaja za primjenu ove ustavne odredbe.

"Za Ustav je relevantna činjenica da je isto lice već dva puta birano na istu funkciju predsjednika Vrhovnog suda", kaže se u pismu NVO predsjedniku Sudskog savjeta.

Kako se objašnjava, da nije tako, ustavotvorac bi kvalifikovao izbor tako da kao relevantan uzme, na primjer, samo izbor od Sudskog savjeta ili samo onaj izbor poslije određene vremenske odrednice, naprimjer 2013. godine.

"Ali to ustavotvorac nije učinio i time je uskratio prostor za bilo kakve manipulacije kojima bi se istom licu, koje je već dva puta birano, na bilo koji način omogućio i treći mandat na tako važnoj funkciji kakva je predsjednik Vrhovnog suda", kažu u nevladinom sektoru.

Ocjenjuje se da je odredba da isto lice ne može biti birano za predsjednika istog suda više od dva puta značajna demokratska tekovina.

"Ograničavanje broja mandata predsjednicima država služi ”da bi se spriječile neprimjerene koncentracije lične moći”, prema shvatanju Venecijanske komisije (VK). Svako odustajanje od ovog ograničenja, za VK predstavlja ”korak unazad u smislu demokratskih dostignuća”, kaže se u reagovanju 11 NVO.

Saopštenje su potpisali predstavnici Akcije za ljudska prava, Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Instituta alternativa, Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava, ANIME – Centra za žensko i mirovno obrazovanje, Adamasa, Centra za građanske slobode, Udruženja za zaštitu i promociju prava građanina, Media centra, Centra za građansko obrazovanje i Centra za razvoj nevladinih organizacija.