DRUGA STRANA KARIJERE AKADEMSKOG SLIKARA

Za 14 godina nagrađeno 80 Goranovih učenika

"Imamo danas i te sirove talente koji posjeduju ono što treba da ima jedna likovna individua, koji nisu neopterečeni tim tehnološkim dostignućima i uređajima, već na jedan iskren, pošten način iznose određene teme, i to na visokokvalitetan način"
5068 pregleda 1 komentar(a)
Ponosan na radove učenika: Goran Ćetković, Foto: Privatna arhiva
Ponosan na radove učenika: Goran Ćetković, Foto: Privatna arhiva

Akademski umjetnik Goran Ćetković crnogorskoj javnosti poznat je kao jedan od najistaknutijih savremenih ekspresionista i autora svoje generacije, no, on uporedo ima i izuzetno respektabilnu i pedagošku karijeru.

Za proteklih 14 godina, koliko Ćetković predaje likovnu umjetnost u sutomorskoj Osnovnoj školi “Kekec”, njegovi učenici su za svoje likovne radove na opštinskim, državnim, regionalnim, evropskim i svjetskim konmkursima dobili čak 80 nagrada!

“Posljednja u nizu je druga nagrada na tradicionalnom likovnom konkursu CDPR u Podgorici ‘Borba protiv pušenja’ koju je u jakoj konkurenciji osvojila Nasirova Anelj, učenica VII razreda OŠ ‘Kekec’. Mi smo inače na ovom konkursu imali uvijek zapažene rezultate - Tatjana Gagović je bila prva, bili smo nekoliko puta drugi i treći, više puta nagrađivani za najbolju kolekciju konkursnih radova... Ove godine, za likovne radove smo dobili ukupno pet nagrada - pored ove, još po dvije na regionalnom i na opštinskom konkursu”, priča za “Vijesti” ugledni crnogorski likovni stvaralac i pedagog.

Najznačajnija nagrada koju je dobio neko od njegovih đaka bilo je prvo mjesto na svjetskom likovnom konkursu Lidice u Češkoj 2013, na temu lutkarsko pozorište. Nagrađeni rad bio je djelo Darije Jegorove, koja je sada uspješan student arhitekture u Podgorici.

“Darija je bila jedan od pobjednika ovogo velikog konkursa u kojem su učestvovala djeca iz preko stotinu zemalja iz čitavog svijeta. Povodom ove nagrade, bili smo na prijemu u Ministarstvu prosvjete, a dočekao nas je i ambasador Češke”, nastavlja sagovornik “Magazina”.

Pored OŠ “Kekec” u kojoj radi od 2005, Ćetković je bio nekoliko godina i profesor istorije umjetnosti u barskoj Srednjoj ekonomskoj školi, gdje su njegovi učenici takođe osvajali više nagrada, a Bogdana Tijanić dobila je prvu nagradu na regionalnom likovnom konkursu “Mir je IN a nasilje OUT”. Prve nagrade koje su osvojili njegovi đaci, prisjeća se, bile su na opštinskom takmičenju “Majci s ljubavlju”, i to prva tri mjesta učenici Jaramaz, Lukić i Pajović”.

“To su bili moji počeci u školi. U svakom slučaju, zaista je lijep osjećaj nakon svake od ovih nagrada, to je satisfakcija za posvećenost radu sa učenicima, a prvenstveno mi je bitno zbog njih i njihovog talenta, posvećenosti, da to na kraju bude ovjekovječeno nekim nagradama i priznanjima koja njima znače dosta”, ističe Ćetković.

U komentaru nastave likovne umjetnosti u savremenom obrazovnom sistemu, on napominje da ona “svakako nije” na adekvatnom mjestu, iako je prema analizama stručnjaka i psihologa likovna kultura uopšte jedan od najbitnijih predmeta u osnovnoj školi, uz muzičko i fizičko vaspitanje.

“Odnos prema ovom predmetu nije na visokom nivou, ali, tu smo mi likovni pedagozi da svojim angažovanjem i radom, uz pomoć i posvećenost učenika, rezultatima damo prilog tome da likovna umjetnost bude u prvom planu”, napominje Ćetković.

Na pitanje koliko je danas teško zainteresovati djecu za likovnu umjetnost, kada su sa svih strana okruženi ekranima najrazličitijih dimenzija sa kojih im dopiru svi mogući sadržaji, Ćetković kaže da mu je kod učenika najbitnije da vidi želju i htijenje. “Onda rezultati svakako dođu”.

“Međutim, ono što me nekad učini malo nezadovoljnim, jeste situacija da vidite nekog učenika koji ima nevjerovatne predispozicije, ali, jednostavno, nema volje ni aktivnosti da ih razvije. Trudim se da takve učenike angažujem, motivišem, no, ima slučajeva kada u tome ne uspijevam. Jednostavno, oni se posvete drugim predmetima i, nažalost, ne vide sebe u ovome i pored sjajnih potencijala. To su stvari koje mi teško padaju”, priznaje uspješni pedagog.

Kada izabere učenike koji će ići na konkurs, Ćetković se, kaže, trudi da oni “na individualan način” rješavaju likovne probleme i teme.

“Uloga likovnog pedagoga je velika i značajna, oni su ipak mladi ljudi koje treba usmjeriti na pravu stranu. Uvijek težim u tom usmjeravanju da finalni proizvod - završeni crtež ili slika - imaju određenu snagu likovnosti, izraza... Insistiram na tome da učenici što ubjedljivije predstave to što žele da kažu svojim radom”, dodaje Ćetković.

On je za “Magazin” posebnu pažnju posvetio uticaju digitalnih tehnologija razvoju likovnosti kod djece.

“U njihovim godinama, ja sam se likovno edukovao uz stripove, sa braćom sam stalno nabavljao stripove tada poznatih junaka iz čuvene Zlatne serije, zahvaljujući tome sam i ušao u likovnu problematku, i evo me danas kao slikar. Svako vrijeme nosi svoje karakteristike, učenici stasavaju u ovom dobu visoke tehnologije, dobar dio njih bazira svoj rad u skladu sa nekim idejnim rješenjima i stremljenjima sa interneta, ne mogu se zamisliti bez pametnog telefona, Ali, imamo danas i te sirove talente koji posjeduju ono što treba da ima jedna likovna individua, koji nisu neopterečeni tim tehnološkim dostignućima i uređajima, već na jedan iskren, pošten način iznose određene teme, i to na visokokvalitetan način”, ukazuje naš sagovornik.

U učionici, njegovim đacima je uvijek interesantno da čuju detalje iz istorije umjetnosti, kako se koji umjetnik kretao u svom stvaralačkom putu kroz umjetnost, a što se samog stvaranja - crtanja i slikanja tiče, Ćetković naglašava da najviš e obrača pažnju na njihov izraz.

“Izraz mora imati određenu snagu, tako je i u mom radu, i ono što me interesuje prenosim njima. To je suštinska stvar, kako nešto izgleda - učiniti ga da bude što likovnije, snažnije i ubjedljivije”, dodaje Ćetković. Đaci u Sutomoru dobro su upućeni u njegovo stvaralaštvo, često mu kažu da su ga vidjeli na TV ili na internetu pročitali nešto o njegovim izložbama...

“Malo se otvori priča i na tu temu, svakako im to prija, u ovom poslu i predmetu bitna je i angažovanost samog predmetnog nastavnika. Sticajem okolnosti, ja sam od onih koji puno izlažu, eksponiram se u umjetnosti maksimalno, to im je milo, nadam se da sam im dobar primjer kako se u tom poslu treba kretati. Dešava se i da komentarišu moje radove. Ja sam u crnogorskoj javnosti i regionu prepoznat po svojim slikama na kojima je osnovni motiv ljudska glava. To je jedna figuralna forma na granici apstrakcije, i oni u tom uzrastu ne mogu to potpuno razumjeti, ali, kada im te neke forme koje su kod mene sakrivene, približim kroz priču i pokažem, bude im zanimljivo, iznenade se kada ih otkriju iako ih na prvi pogled nisu vidjeli”, navodi Ćetković.

Neminovno je da je iz Sutomora njegovim stopama krenulo više bivših učenika...

“Dobar dio talentovanih se ne odluči da nastavi ovim putem iz raznoraznih razloga, ali, zato je tu Miloš Kontić koji sada završava likovnu akademiju na Cetinju, gdje je bio među najistaknutijim đacima i u Srednjoj likovnoj školi ‘Petar Lubarda’. Dobitnik je mnogih nagrada, što me zaista raduje. Tu je i Milena Vukoslavović, u školi ‘Petar Lubarda’ sada je Klaudija Jovana Tofan, a raduje me što će od ove godine u istoj školi biti još dva moja učenika”, ističe Ćetković.

Što se predstavljanja ličnog rada u ateljeu u Brci tiće, ovaj nagrađivani crnogorski slikar će u 2019. biti prisutan na više mjesta. U stalnoj postavci galerije “Pirlot” u Cirihu je pet njegovih radova, Goranove slike biće i u novootvorenoj galeriji “Pizana” u Porto Novom u Kumboru, a na kolektivnoj izložbi barskih umjetnika koja otvara likovni program Barskog ljetopisa, biće i njegova dva pejsaža koje je uradio u posljednjih šest mjeseci. Ćetković ne krije zadovoljstvo i što su njegove slike i njegov rad uopšte, zastupljeni i u upravo objavljenoj enciklopediji umjetnosti “Likovni pečat” koju je u Beogradu objavio ugledni istoričar umjetnosti Dejan Đorić.

“Spremam se prije svega za veliku samostalnu izložbu u Zagrebu najesen, u sklopu manifestacije ‘Dani crnogorske kutlure u Hrvatskoj’, koju će podržati Nacionalna zajednica Crnogoraca u Zagrebu. Biće najvjerovatnije u septembru, u jednom od najznačajnijih tamošnjih izložbenih prostora”, zaključio je Ćetković.

Za studije slikarstva veoma je bitna i podrška iz kuće

“Malo je onih koji se odluče za ovaj, da kažem, neizvjesan i nesvakidašnji poziv i život. To treba voljeti, ali, i imati podršku u kući. Nažalost, dobar dio vanserijskih talenata nema podršku roditelja zbog predrasuda da je umjetnost neispitano područje. Takođe, imamo i klase sa tridesetak diplomaca Fakulteta likovnih umjetnosti, od kojih se aktivno bave umjetnošču samo dvoje-troje”, kaže Ćetković.

Trajne vrijednosti kao vječiti uzori

Ko su omiljeni umjetnici Ćetkovićevih učenika?

“Kroz nastavu uvijek se trudim da im nametnem one trajne, prave i dokazane vrijednosti, one autore koji su, što se tiče Crne Gore, najprepoznatljivi. Učenici uvijek vole da vide dobru sliku naših najvećih slikara kao što su Lubarda, Dado, Tošković...”, objašnjava Goran Ćetković.