Studentkinja prava osporila pripadnicima LGBTIQ zajednice pravo da se javno izjasne o seksualnosti

6794 pregleda 4 komentar(a)
Sa današnjeg događaja, Foto: Savo Prelević
Sa današnjeg događaja, Foto: Savo Prelević

Ljudska prava nisu prioritet donosiocima odluka, ali ni sama kultura njihovog poštovanja nije zaživjela u crnogorskom društvu, u najkraćem je poruka sa prezentacije "Barometar ljudskih prava" koja je danas održana u Podgorici , kojim su obuhvaćeni izvještaji u više oblasti.

Ukupnu sliku situacije u društvu oslikava i komentar studentkinje prava, koja je na današnjem događaju otvoreno napala učesnike iz LGBTIQ zajednice, osporavajući im, pored ostalog, pravo da se javno izjasne o seksualnosti, te pravo trans osoba da u postupku promjene pola ne urade sterilizaciju, koja je i zakonski preduslov da bi mogle da promijene oznaku pola u ličnim dokumentima.

Govoreći o LGBTIQ, Jovan Džoli Ulićević iz NVO "Spektra" kazao je da se prava te zajednice u Crnoj Gori i ne gledaju kao ljudska, već kao LGBT prava "i tačka".

"I često se koriste za dobijanje političkih poena", rekao je on, podsjećajući da, iako je na Vladi usvojen u decembru 2018, Zakon o registrovanom partnerstvu lica istog pola, još nije usvojen na Skupštini.

Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, koja je realizovala "Barometar", na tu temu je dodala i da je upravo skupštinska rasprava pokazala koliko se LGBT prava koriste za kalkulacije.

"Apsolutno je neprihvatljivo trgovati ljudskim pravima", poručila je ona.

Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata govorila je o pravu na adekvatan životni standard i sindikalna prava zaposlenih što, kako je rekla, nedovoljno tretira i izvještaj Evropske komisije.

"U riziku od siromaštva u 2018. živjelo je više od 23 odsto stanovništa, a preko 80.000 zaposlenih primalo je zaradu u neto iznosu do 200 eura", kazala je ona, dodajući da u Crnoj Gori nema ni značajnijeg otvaranja radnih mjesta, da velik broj zaposlenih kod stranaca radi pod atipičnim ugovorima, koji ne pružaju sigurnost za ostvarenje osnovih prava zaposlenih.

Iz udruženja paraplegičara Podgorice i Cetinja poručili su da "država ne razumije principe i konvencije koji se odnose na prava osoba sa invalidtitetom, a kao goruće naveli su pitanje poslovne sposobnosti, koja im se oduzima na račun drugih prava, poput zdravstvenog osiguranja...

Spornim smatraju i što različite komisije donose različite odluke o tome da li je neko OSI ili nije, podsjećaju da država još nema registar tih lica, te na dugogodišnje neriješene probleme pristupačnosti.

Problematičnim smatraju i nedostupnost javnog prevoza i tvrde da pojedini prevoznici, posebno taksi službe, kad čuju da je u pitanju OSI, ili odbiju vožnju ili je naplate dvostruko.

Kada žele da se ostamostale kao vozači, OSI su prinuđene da same obezbijede vozilo i urade prilagođavanje.

Iz udruženja paraplegičara tvrde i da medicinska pomagala nisu uvijek i povoljno dostupna OSI, te da isporuka nekad traje mesecima.

"Pritom imamo lobi firme koja isporučuje pomagala”, kazala je Marina Đurović iz OSI organizacija, te podsjetila i da država ne učestvuje u obezbjeđivanju pasa vodiča za slabovide i slijepe osobe.

U fokusu danas prezentovanog izvještaja, Samira Jahe iz NVO "Mladi Romi" su djeca iz romske zajednice, koja, kako je rekao, i dalje u velikom broju napuštaju školu.

"Tek trećina romske djece završi osnovnu školu", kazao je on.

Rekao je da su zdravstvene usluge romskoj populaciji dostupne preko 80 odsto, ali problematičnim smatra to što većina nema dobre uslove stanovanja, što umanjuje kvalitet pružene zdravstvene usluge.

"Prosječni životni vijek Roma je 59,6 godina", kazao je on.

Među tom populacijom malo je i zaposlenih – oko 14 odsto, a većina radi u komunalnim preduzećima, gdje ih je, poručio je Jaha, neophodno informisani o njihovim radnim pravima.

Kako veliki broj Roma radi u sivoj zoni – kao sakupljači sekundarnih sirovina, iz NVO "Mladi Romi" pokrenuli su proces legalizacije tog zanimanja.

Na temu ljudskih prava romske populacije, Jaha spornim smatra i njihovu neuključenost u politička odlučivanja.

Centar za ženska prava radio je istraživanja o pravima žena i djece.

Iz NVO "Juventas" su prezentovali podatke o zdravstvenom sistemu, navodeći da je stanje nekih od ustanova jako loše, podsjetili na neophodnost preuređenja infektivne klinike, te hitno otvaranje zatvorske bolnice.

Ukazali su i na činjenicu da neka od brojnih savjetovališta nisu funkcionalna, te da je njihov rad ograničen kadrovskim i prostornim kapacitetima.

Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa govorila je o pravima u sektoru bezbjednosti.

Ukazala je na činjenicu da nad Upravom policije postoji veliki broj nadzornih tijela, ali da ne obavljaju svoju funkciju.

Govorila je i o "sve brutalnijim primjerima nagrađivanja policijskih službenika", koji su kršili zakon, te navela slučaj G.E, kojem je, pošto je pravosnažno osuđen, prekinut radni odnos, ali je on "pravnom vratolomijom" ponovo vraćen na posao.

Dodatno problematično u toj oblasti smatra snimanje javnih površina, kojim Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije, kako tvrde, žele da unaprijede efikasnost policije u otkrivanju krivičnih djela i prekršaja.

Bajramspahić navodi da je broj krivičnih djela u Crnoj Gori u opadanju, te ne vidi razlog za realizaciju namjere resora Mevludina Nuhodžića i direktora policije Veselina Veljovića.

Kazala je i da je lani, zbog nezakonitih pritvora, država oštećenima isplatila pola miliona eura.

Mira Popović iz CGO predstavila je stanje ljudskih prava u obrazovanju, te pored ostalog navela da, iako je osnovno obrazovanje u Crnoj Gori besplatno, samo neke opštine i škole obezbjeđuju udžbenike i to najčešće samo za prvi razred.

Problematičnim smatra ukidanje građanskog obrazovanja sa liste obaveznih predmeta.

"Poslije 15 godina, građansko obrazovanje je samo izborni predmet", rekla je ona.

U izvještaju navodi i da je na Univerzitetu Crne Gore u zvanja i dalje biraju "podobni"...

"Barometar ljudskih prava" tretira i suočavanje sa prošlošću, a ocjena je da bi slučajevi ratnih zločina davno bili zaboravljeni da nije bilo obaveze prema međunarodnoj zajednici.

Dragoljub Vuković iz "Media centra" govorio je o slobodi izražavanja i medijskim slobodama podsjećajući da se od 2014. do 2018. u Crnoj Gori dogodio 31 napad na novinare i imovinu medija, te da nijedan slučaj do danas nije riješen.

Sporno je i stanje u Javnom servisu, gdje se, kako je podsjetio, desila nezakonita promjena strukture Savjeta "nepodobnih", što je potvrđeno i pravosnažnim sudskim presudama, te uspostavljena kontrola vlasti na Javnim servisom.

"Barometar ljudskih prava" je dio projekta "360 stepeni pun krug za ljudska prava", koji CGO realizuje sa Kućom ljudskih prava iz Zagreba, BELDOCS-om iz Beograda i NVO Atak iz Podgorice.

Bonus video: