"MORT DA PRUŽI DETALJNIJE OBJAŠNJENJE"

KANA: Ostaje da zaključimo da će vrtić u svakom slučaju biti srušen

Površno tumačenje postojećih planova i zakona, ocjenjuju iz ove NVO, može samo izazvati još već štetu u "ionako haotičnom sistemu prostornog planiranja" u Crnoj Gori
1061 pregleda 2 komentar(a)
Bar (ilustracija), Foto: Shutterstock
Bar (ilustracija), Foto: Shutterstock
Ažurirano: 31.01.2019. 16:36h

U zajedničkom reagovanju koje su javnosti juče uputili Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), povodom detaljnog urbanističkog plana koji predviđa rušenje postojećeg vrtića u Baru i izgradnju nove stambene zgrade na istoj parceli, stoji da je "planskim dokumentom DUP „Topolica I“ data mogućnost rušenja i izgradnje stambenog objekta. Međutim, to ne znači i obavezu, jer se podrazumijeva pak da će sami vlasnik parcele odlučiti da li će ili ne iskoristiti datu mogućnost.“

Iz NVO KANA (Ko ako ne arhitekt) poručuju da bi bilo konstruktivno da MORT pruži detaljnije objašnjenje ovog tumačenja svrhe detaljnog urbanističkog plana, kao i prava i obaveza koje po tom planu ima vlasnik urbanističke parcele.

"Uzmimo da je tačno da vlasnik postojećeg objekta – vrtića – nije u obavezi da taj objekat sruši i da na njegovom mjestu izgradi stambenu zgradu; da u doglednoj budućnosti postojeći vrtić može nesmetano da nastavi sa radom. Da bi vrtić mogao da ostane tu gdje jeste i da ubuduće uspješno služi svrsi, međutim, zgrada vrtića mora da bude u dovoljno dobrom stanju. To znači da će ta zgrada u dogledno vrijeme morati da bude renovirana, rekonstruisana – makar u određenom obimu, ako ne u potpunosti", navode iz ove NVO.

Ističu da je, prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, pojam „rekonstrukcija“ definisan je kao „izvođenje radova na postojećem objektu, kojima se vrši: nadogradnja; dogradnja; sanacija oštećenog objekta; ojačanje konstrukcije; zamjena instalacija, uređaja, postrojenja i opreme, izmjena tehnološkog procesa i drugi radovi kojima se utiče na stabilnost i sigurnost objekta; mijenjaju konstruktivni elementi; mijenja spoljni izgled zgrade u odnosu na glavni projekat; utiče na životnu sredinu i na bezbjednost susjednih objekata i saobraćaja; mijenja režim voda; mijenjaju uslovi zaštite prirodne i nepokretne kulturne baštine, dobara koja uživaju prethodnu zaštitu i zaštitu njihove zaštićene okoline“ (Član 5).

"Ukratko, ukoliko u budućnosti bude bilo potrebno da budu izvršene bilo kakve ozbiljnije popravke zgrade vrtića, vlasnik će morati da se pozabavi rekonstrukcijom", navode iz NVO KANA.

Da bi rekonstrukcija bila sprovedena u skladu sa zakonom, dodaju, vlasnik mora da prijavi građenje i da dostavi nadležnom organu dokumentaciju pobrojanu u Članu 91.

"Obavezan dio te dokumentacije su, između ostalog, glavni projekat ovjeren u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta. Glavni projekat može dobiti pozitivnu reviziju samo ako je, između ostalog, usklađen sa urbanističko-tehničkim uslovima koji proizilaze iz planskog dokumenta – u ovom slučaju, detaljnog urbanističkog plana 'Topolica I', navode iz NVO KANA.

Međutim, ističu, ovaj DUP ne predviđa rekonstrukciju vrtića, već rušenje te zgrade da bi na njenom mjestu mogla biti izgrađena stambena:

"Dakle, projekat rekonstrukcije vrtića – u trenutku kada ta rekonstrukcija iz bilo kog razloga bude bila neophodna – ne bi mogao dobiti pozitivnu reviziju, pa samim tim ne bi ni mogao biti izveden u skladu sa zakonom."

Ostaje da se zaključi, ističu iz NVO KANA, da će vrtić u svakom slučaju biti srušen – ako ne od strane vlasnika, a onda zbog dotrajalosti i nemogućnosti rekonstrukcije po važećim propisima i planovima.

"Funkcija detaljnog urbanističkog plana ipak je mnogo ozbiljnija od toga da vlasnicima urbanističke parcele pruži savjet ili predstavi mogućnost. Ako se MORT ne slaže sa tim, nadamo se da će javnosti detaljno obrazložiti takav svoj stav".

Dodaju i da bi bilo dobro dobiti objašnjenje tvrdnje da „vlasnik parcele u ovom slučaju dakle apsolutno nije obavezan da parcelu privede namjeni ukoliko ne želi“.

"Zašto se primjena plana u ovom slučaju razlikuje od primjene svih ostalih detaljnih urbanističkih planova? Ako nema razlike, znači li to da nijedan vlasnik parcele nije obavezan da svoju parcelu privede namjeni u skladu sa odgovarajućim DUP-om? Ako je tako, čemu nam služe planski dokumenti?" navode iz NVO KANA.

Površno tumačenje postojećih planova i zakona, ocjenjuju, može samo izazvati još već štetu u "ionako haotičnom sistemu prostornog planiranja" u Crnoj Gori, pa se u ovoj NVO nadaju da će od nadležnih institucija dobiti detaljna pojašnjenja i odgovore na navedena pitanja.

"Cijenimo da je bolje poznavanje planerskih procedura korisno za sve građane koji žele da učestvuju u procesu planiranja i kojih će, nadamo se, ubuduće biti sve više", zaključuju iz NVO KANA.

Preporučujemo za Vas