ODBORNICI GLAVNOG GRADA USVOJILI ODLUKU

Za legalizaciju kuće od 100 kvadrata trebaće 2.100 eura

Stijepović je kazao da je odluka koju donose u interesu građana, grada i države
0 komentar(a)
Glavni grad, sjednica, Foto: Zoran Đurić
Glavni grad, sjednica, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 16.03.2018. 18:39h

Odbornici vladajuće većine u Skupštini Glavnog grada usvojili su Odluku o komunalijama za bespravne objekte.

Tokom glasanja u sali nije bilo odbornika opozicije. Odbornici Demokratskog fronta (DF) su salu napustili prije rasprave o toj tački, uz obrazloženje da nema elementarnih uslova za rad.

Usvojenom odlukom je predviđeno da vlasnici bespravnih objekata u prvoj A zoni za legalizaciju plaćaju 141,56 euro, u prvoj 136,68 eura i u drugoj zoni 97,63 eura.

Vlasnici nelegalno sagrađenih objekata će u trećoj zoni komunalije plaćati 73,22 eura, u četvrtoj – 63,46 eura i petoj – 48,81 eura. Šesta zona obuhvata sela u kojima se komunalije neće plaćati.

Gradonačelnik Slavoljub Stijepović je kazao da je odluka koju donose u interesu građana, grada i države.

“Građani će konačno moći da legalizuju svoje bespravno podignute objekte, a država, odnosno, Glavni grad će da ubira prihode po osnovu komunalija, koje će uložiti u taj dio grada odakle se one naplaćuju kako bi infrastrukturu u tom dijelu grada bolje opremili, uveli nove sadržaje…”, kazao je Stijepović.

On je istakao da žele da u Glavnom gradu nema građana koji žive u nelegalnim objektima, već da ima ljudi koji žive u svojim objektima, mirno spavaju, jer su prethodno izmirili obaveze koje su izmirili drugi građani koji su legalno gradili.

Kada je riječ o naseljima koja su prepoznata kao lokacije gdje ima najviše nelegalne gradnje, Stijepović je istakao da će se truditi da u skladu sa zakonom i planskim dokumentima sačuvaju svaku kuću.

“Sve ono što bude moglo da se uklopi u plan i u zakon, pokušaćemo da sačuvamo”, kazao je gradonačelnik.

Vodeći računa o socijalnom statusu građana, naknade su dodatno snižene, te će, kako je kazao, građanin kojim ima kuću od 100 kvadrata na svom zemljištu u zoni pet (Zagorič), ako plaća gotovinski, komunalije platiti 2.100, a ako plaća u ratama 2.451 euro.

Skupština je usvojila Stijepovićev amandman na predlog Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, gdje se predlaže startno umanjenje za 30 odsto naknade za komunalno opremanje za objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata i stambene objekte do 500 kvadrata. To nije jedino umanjenje za te kategorije, jer je predlogom pomenute odluke, za jednokratno plaćanje, koje podrazumijeva plaćanje naknade u cjelokupnom iznosu u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora, vlasnik ima pravo na umanjenje od 15 odsto od vrijednosti naknade. Na to umanjenje, dodatno se obračunava umanjenje od 25 odsto za bespravne objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata ukupne neto površine. Za bespravne stambene objekte ukupne neto površine do 500 kvadrata, dodatno umanjenje je 20 odsto.

Popusti su predviđeni i za vlasnike koji se odluče za plaćanje naknade u jednakim mjesečnim ratama. Tako je za bespravne objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata umanjenje 30 odsto obračunate komunalne naknade, a za bespravne stambene objekte ukupne neto površine do 500 kvadrata, umanjenje je 25 odsto.

Skupština je usvojila i Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, kao i Stijepovićev amandman na tu odluku, kojim je takođe predloženo umanjenje naknade za komunalije za 30 odsto za stambene objekte do 500 kvadrata „ kako bi se omogućilo povoljnije rješavanje stambenog pitanja građana“.

Stijepović je naglasio da su imali u vidu da su građani uložili određena sredstva u komunalno ulaganje, što je uzeto u obzir prilikom definisanja umanjene naknade.

Predsjednik Skupštine Đorđe Suhih je kazao da građani ništa neće dati gradu, jer će sva sredstva koja od njih budu uzeta, biti iskorišćena za popravljanje uslova i komunalno opremanje prostora gdje žive.

“Sa ovim iznosima koje budemo dobijali od građana, mislim da se neće moći ni opremiti sve onako kako treba i da će grad i preduzeća koja se bave komunalnim opremanjem zemljišta sigurno morati da ulože inešto svog i rada, a možda i sredstava”, istakao je Suhih.

Preporučujemo za Vas