Institucije koje su se usaglasile sa Protokolom o postupanju sa djecom sa ulice treba ozbiljno da shvate taj dokument i preduzmu sve mjere koje su njim predviđene, kazao je izvršni direktor romske organizacije mladih Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Elvis Beriša.
Protokol o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici, čiji je cilj unaprjeđenje dobrobiti djece i sprječavanje okolnosti u kojima se ona izlažu nebezbjednim i štetnim situacijama, predstavljen je u srijedu.
Taj dokument obavezuje ministarstva unutrašnjih poslova, pravde, prosvjete, zdravlja, rada i socijalnog staranja i Upravu policije, koji su se usaglasili sa njegovim tekstom.
Beriša je agenciji MINA rekao da je donošenje Protokola značajno jer je do sada djelovanje između institucija, nadležnih za tu tematiku, bilo neorganizovano, bez sinergije.
„Očekujem da Protokol ne bude još jedno slovo na papiru, već da prestavnici institucija koje su se usaglasile sa njim ozbiljno shvate i preduzimaju sve mjere i radnje prepoznate Protokolom, i to ne samo tim dokumentom, nego i zakonom“, naveo je Beriša.
On smatra da u Crnoj Gori postoje dobri zakoni koji štite djecu koja žive i rade na ulici, ali da je sprovođenje tih akata u praksi upitno i nije dalo rezultate.
Beriša je kazao da je Protokol jedan od alata koji će pomoći u sprovođenju svih mjera koje se odnose na sprječavanje rada djece na ulici i u unaprjeđenju njihovih prava.
„Kada je Protokol u pitanju upitno je to što nijesu predviđene sankcije za nesprovođenje tog dokumenta. Ukoliko određeni službenici iz neke institucije ne sprovode mjere predviđene Protokolom, šta se dešava u tom slučaju?“, pitao je on.
Beriša je kazao da su zakonima vrlo jasno propisane sankcije ukoliko se ne preduzimaju određene mjere, ali i da se povrh toga one ne sprovode dosljedno.
„Sa druge strane, imamo Protokol koji je na dobrovoljnoj osnovi i ne prepoznaje sankcije. Plašim se da nećemo u tom dijelu imati kvalitetnu saradnju“, rekao je on.
Beriša smatra da bi Protokolom trebalo da bude predviđeno učešće civilnog sektora u koordinacionom tijelu, koji će, kako je najavljeno na konfrenciji povodom predstavljanja tog dokumenta, pratiti primjenu Protokola i koje će formirati nadležna ministarstva.
„Svjesni smo da je većinu mjera koje su do sada sprovođene u cilju zaštite djece koja rade na ulici pokrenuo i realizovao civilni sektor“, dodao je on.
Kako je naveo Beriša, upravo zbog toga što postoji dosta ljudi iz civilnog sektora koji su mnogo stručni u toj oblasti, bilo bi dobro da su uključeni, u cilju transparentnosti rada i izvještavanja o realizaciji Protokola i kvalitetnije primjene dokumenta.
„Mi bismo sigurno imali mnogo kvalitetnih sugestija i preporuka na koji način unaprijediti rad unutar institucija na sprovođenju Protokola“, dodao je on.
Prema riječima Beriše, pojava dječijeg prosjačenja neće biti eliminisata samo donošenjem Protokola, pa čak i ukoliko svi akteri dosljedno sprovode mjere iz njihove nadležnosti, ako centri za socijalni rad ne pokrenu programe rada sa roditeljima na njihovom osnaživanju.
“Posebno kada je zapošljavanje u pitanju, u saradnji sa drugim institucijama centri za socijalni rad mogu pokrenuti različite inicijative u cilju zaposlenja roditelja i na taj način izbjeći mogućnost da oni šalju djecu da prose zbog nepostojanja izvora prihoda za izdržavanje porodice”, istakao je on.
Beriša je naglasio da bi izgradnja prihvatilišta za djecu koja su žrtva ulice bilo jedno od mogućih kvalitetnih rješenja.
“Nije u skladu sa zakonskim propisima i konvencijama koje regulišu dječija prava, u ovom slučaju prava djece koja su žrtve ulice, da budu smještena u istoj ustanovi gdje su i djeca koja su u sukobu sa zakonom i čija biografija može da utiče još više negativno po djecu koja prose”, smatra on.
Beriša je naveo da Protokol sadrži definisane mjere i konkretnije situacije u odnosu na zakone i to bi trebalo da pomogne državnim službenicima koji su u dilemi kako treba da se ponašaju u određenim situacijama.
On je naglasio da državni službenici treba prije svega da budu senzibilisani za rad sa djecom i prepoznaju važnost reagovanja u slučajevima kada zateknu djecu koja žive i rade na ulici, kao i da budu osnaženi da sve mjere predviđene Protokolom i zakonima sprovode u praksi.
Beriša je kazao da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda jedna od rijetkih institucija koja se dugo godina bavi problemima djece uključene u život i rad na ulici i da je njen rad za pohvalu.
On očekuje da će ta institucija intenzivnije uticati na sve druge da se Protokol dosljedno sprovodi, a sve u cilju zaštite djece koja žive i rade na ulici i njihovog uključivanja u obrazovni sistem.
Beriša smatra da donošenje Protokola neće značajnije uticati na svijest građana o ozbiljnosti problema djece koja žive i rade na ulici.
„Ključno je da neka institucija, ukoliko je to u njenoj nadležnosti, zaista preduzme određene mjere. Ukoliko one ne preduzimaju mjere predviđene Protokolom, onda nije dovoljno da samo građani budu osvješćeni“, istakao je on.
Beriša je zaključio da se i mimo tog dokumenta mora ostvariti sinergija između državnih institucija, ali i civilnog sektora, koji bi mogao da pokrene kampanju osvješćivanja građana.
Bonus video:
