OLAKŠICE U NOVOM ZAKONU

Nova šansa za stručnjake iz Crne Gore za rad u Njemačkoj

Njemačka je od 2017. izdala više od 3 hiljade radnih dozvola građanima Crne Gore. DW analizira da li će novi njemački zakon o useljavanju stručne radne snage dovesti do još većeg odlaska radnika iz Crne Gore u Njemačku
4269 pregleda 5 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Novi njemački zakon, koji se odnosi na useljavanje stručne radne snage van zemalja Evropske unije, izazvao je pažnju i u Crnoj Gori, koja se kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana suočava sa hroničnim problemom nezaposlenosti.

Iako je nezaposlenost u posljednjih godinu dana smanjena, u Crnoj Gori trenutno je bez posla oko 35.500 hiljada ljudi pa je stopa nezaposlenosti 15,3 posto. I mnogi koji imaju posao, naročito stručna radna snaga, nezadovoljni su svojim platama.

Zato je proteklih godina bilo dosta primjera odlazaka iz Crne Gore na rad u Zapadnu Evropu. Javno, najviše su odlazili ljekari dok je novina ove godine da i sezonski radnici više neće da ljeti rade na crnogorskom primorju nego idu u Hrvatsku, Sloveniju i dalje na zapad, gdje mogu zaraditi 2 ili 3 puta više novca za isti posao.

U Njemačkoj od 2016. važi takozvano "Pravilo o Zapadnom Balkanu" odnosno član Zakona o zapošljavanju koji pruža mogućnost građanima regiona pa i Crne Gore da za svaku vrstu zanimanja podnesu zahtjev za radnu vizu. Tako je značajan broj crnogorskih državljana svoju sreću pronašao u Njemačkoj.

"Savezna agencija za zapošljavanje u Njemačkoj, na osnovu ovog člana zakona, od početka 2017. do aprila ove godine izdala je 3.226 odobrenja za crnogorske državljane da mogu zasnovati radni odnos u Njemačkoj", kaže za DW Gordana Vukčević iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. U okviru ovog broja ima saglasnosti koje su više puta odobravane istim licima, to znači da je dio od ovih 3.226 lica više puta tražio ta odobrenja, da im se produžavaju, kako bi mogli da produže radnu vizu u Njemačkoj.

Iz ambasade Njemačke u Podgorici su za DW saopštili da su od početka 2017. izdali oko 3 hiljade viza od čega je preko dvije trećine ili 2.100 radnih, koje omogućavaju boravak u Njemačkoj duži od 90 dana.

Koje su olakšice u novom zakonu?

Zakon o useljavanju stručne radne snage usvojen u Bundestagu 7. juna.Treba da ga potvrdi i Bundesrat a onda potpiše i predsjednik Frank Valter Štajnmajer. Stupiće na snagu 6 mjeseci nakon toga i očekuje se da to bude početkom naredne godine.

Novi zakon trebalo bi da reguliše odnosno olakša zapošljavanje stručnjaka van zemalja Evropske unije u Njemačkoj. Iz njemačke ambasade u Podgorici objasnili su za DW koje su ključne novine:

"Kvalifikovani stručnjaci moći će da se traže posao u Njemačkoj u svim zanimanjima a ne samo u onim koja su deficitarna. Omogućiće im se i da dođu u Njemačku i da tu traže posao pod uslovom da imaju dovoljno znanje njemačkog jezika i da se mogu izdržavati. Stručnjaci, koji imaju ugovor o radu i kvalifikacije koje su već priznate u Njemačkoj, neće biti predmet prethodnih provjera prije dolaska. IT stručnjaci, pod određenim uslovima, moći će da dobiju posao i bez formalnog priznavanja njihovih kvalifikacija".

Ipak, prije bilo kakve pomisli o odlasku u Njemačku, potrebno je da je vaše zanimanje priznato u toj zemlji. To važi na primjer za tradicionalna zanimanja poput ljekara ili advokata. Ipak, mnoga zanimanja u Njemačkoj nisu zvanično priznata pa ako ste biznis menadžer, IT stručnjak ili pekar, nije vam potrebno priznanje kvalifikacija ali ono ipak povećava šanse za zaposlenje jer pomaže poslodavcima da razume koje su vaše vještine.

Zavod: Put do posla u Njemačkoj nije tako lak

Proteklih godina u crnogorskim medijima i na društvenim mrežama često se debatovalo o tome treba li ostati u zemlji ili otići. Stizale su i informacije o uvođenju raznih olakšica za zapošljavanje u Njemačkoj.

Iz Zavoda za zapošljavanje tvrde da se nerijetko radilo o dezinformacijama i kažu da put do posla u Njemačkoj nije baš tako lak.

"Vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane i obećavaju im zaposlenje i "sređivanje papira" - za novac. Građani ili budu prevareni za novac ili budu žrtve rada "na crno", tvrdi Vukčević.

"Posao će naći samo ona lica za čijim kvalifikacijama postoji potražnja. Uglavnom se traži radna snaga sa iskustvom a u skoro svim slučajevima se traži određeni stepen znanja njemačkog jezika. Primjera radi, od preko 36000 nezaposlenih sa naše evidencije, samo njih 482 je kazalo da ima neki nivo znanja njemačkog jezika", dodaje Vukčević.

Kada je riječ o zaradama u Njemačkoj, ona kaže da se one značajno razlikuju čak i za ista zanimanja: u odnosu na godine iskustva, specijalizaciju, posebna znanja i vještine, radno mjesto, poslodavca i njemačku saveznu pokrajinu u kojoj se živi i radi.

"Pojavljivale su se dezinformacije da je, na primjer plata medicinske sestre tamo 5.000 eura. Ipak, imamo primjer medicinskih sestara koje dolaze iz Bosne i Hercegovine i koje u Njemačkoj imaju plate od 1.200 eura. Bez obzira na struku i zaposlenje, ne postoji "laka zarada" i ne može se očekivati da se za samo 15-ak godina života i rada u inostranstvu može obezbijediti lagodan život i egzistencija do kraja života", tvrdi Vukčević.

Problemi sa vizama

Proteklih godina dolazak stručnjaka sa Zapadnog Balkana na rad u Njemačku nije bio lak ni zbogdugog čekanja na vize. Iz ambasade Njemačke u Podgorici rekli su nam da se za radnu vizu kod njih trenutno čeka 6 mjeseci.

"Uprkos svim naporima, rastuća potražnja za radnim vizama na osnovu "Pravila o Zapadnom Balkanu" i dalje prevazilazi postojeće kapacitete za obradu viznih zahtjeva. To će nažalost i dalje uzrokovati čekanje na termine", kažu u ambasadi. Dodaju i da je njemačko ministarstvo spoljnih poslova u ambasadama na Zapadnom Balkanu znatno povećalo broj zaposlenih a planira se još dodatnog osoblja.

"Ono što je novo je da je u skladu sa članom 81a Zakona o boravku stranaca za poslodavca predviđena mogućnost da u Njemačkoj inicira ubrzani postupak za dobijanje vize za stručnu radnu snagu", objasnili su u ambasadi gdje kažu da je nedostatak kvalifikovane radne snage već sada kočnica daljeg rasta njemačke privrede.

Odlazak radne snage odavno regionalni trend

Trend odlaska radne snage odavno je prisutan u svim zemljama regiona. Na to ukazuju i u crnogorskom Zavodu za zapošljavanje a na naše pitanje šta će država uraditi da zadrži stručnjake kako ne bi odlazili u druge zemlje, Gordana Vukčević odgovara:

"Moramo se truditi s više strana. Prvo, da domaćem radniku ponudimo kvalitetna radna mjesta u realnom sektoru, odnosno sektoru proizovodnje, a s druge strane, da pokušamo da zadržimo najbolje i najkvalitetnije radnike većim platama i boljim uslovima rada. Ovo je prevashodno apel na poslodavce, jer radnici će ići tamo gdje im se budu nudili bolji uslovi rada, veće plate i beneficije."

Da to neće ići lako pokazuju i neka poslednja istraživanja o stavovima onih koji tek treba da stupe na tržište rada. Studija o mladima Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice pokazala je da čak polovina mladih i to onih najobrazovanijih, ima veoma snažnu ili umjerenu želju da emigrira iz Crne Gore. Ključni razlozi za takav stav su želja za boljim životom, većim platama i boljim mogućnostima za zapošljavanje.