NEIZGLASAVANJE ZAKONA OSUDILO VIŠE NVO

Ljudska prava na čekanju do oktobra

Poslanici koji su se ranije zalagali za propis o istopolnom partnerstvu, a nisu bili u sali tokom glasanja obećavaju LGBT zajednici da će na jesen dići ruku za usvajanje propisa
2768 pregleda 30 komentar(a)
Sa jednog od LGBT performansa u Podgorici, Foto: Boris Pejović
Sa jednog od LGBT performansa u Podgorici, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 02.08.2019. 11:58h

Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola biće sigurno usvojen u oktobru, tvrde poslanici koji u srijedu, u vrijeme glasanja, nisu bili na sjednici Skupštine i nisu dali podršku zakonu kojim se regulišu prava istopolnih parova.

Poslanici manjinskih stranaka, koji čine vladajuću većinu, nisu dali podršku propisu. To su Ervin Ibrahimović (BS), Adrijan Vuksanović (HGI) i Genci Nimanbegu (Forca), te Nedžad Drešević (BS), koji je i član skupštinskog Odbora za ljudska prava.

Poslanici SDP-a, te dio Kluba nezavisnih poslanika, i pored ranijeg usmenog zalaganja, nisu ni bili na glasanju.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović kazao je “Vijestima” da bi, da je u srijedu, kad je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola stavljen na glasanje, bio u zgradi Skupštine, dao svoj glas, jer “tako sam obećao i jer je to moj principijelan stav”.

“Sticajem okolnosti u trenutku glasanja nisam bio u zgradi, ali sve proevropske snage u parlamentu podržaće taj zakon u drugom krugu, u oktobru. Podršku su najavili i iz Socijaldemokratske partije (SDP), čiji su poslanici sjednicu u srijedu propustili zbog prethodnog spora između Raška Konjevića i Gencija Nimanbegua”, kaže Rudović.

Jednako obrazloženje, nakon što zakon nije izglasan, javnosti su ponudili i iz SDP–a, navodeći da sjednici nisu prisustvovali jer je potpredsjednik Skupštine dan ranije izrekao opomenuo Konjeviću.

Rudović i poslanici SDP-a saglasni su i u stavu da je glavni krivac za neizglasavanje zakona vladajuća koalicija.

“Nisu uspjeli i nisu htjeli da obezbijede većinu”, smatra Rudović.

SDP poručuje i da je “glasanjem, na djelu pokazano da nema većine za evropske vrijednosti i poštovanje osnovnih ljudskih prava garantovanih međunarodnim standardima”.

Skupština nije usvojila Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola, jer nije bilo većine u parlamentu. Za usvajanje je glasalo 38 poslanika DPS-a, SD-a i Liberalne partije, dok su protiv glasali poslanici manjinskih stranaka.

Iz DPS-a nisu komentarisali takav stav koalicionih partnera. Na pitanja “Vijesti” nije odgovorio ni predsjednik Vlade Duško Marković, koji je i zamjenik predsjednika DPS-a. Zašto u srijedu nisu bili u parlamentu i zašto nisu prisustvovali glasanju zakona kojim se regulišu prava istopolnih parova, na pitanja “Vijesti” nije odgovorio ni Aleksandar Damjanović, kao predsjednik kluba nezavisnih poslanika, a redakcija je na zid ćutanja naišla i kod Miodraga Lekića i u poslaničkom klubu SNP-Demos.

Danijel Kalezić iz organizacije “Kvir Montenegro” stava je da je neusvajanje zakona “razgolitilo koliko su poslanicima koji ga nisu podržali, ili su izbjegli glasanje nevažna ljudska prava” onih koji su, kaže on, “najugroženija društvena grupa”.

“Za ogromne plate koje im plaćaju, između ostalog, i preko 60.000 LGBT osoba od poreza koje plaćamo ovoj zemlji, umjesto da štite ljudska prava svih, oni su odabrali da štite lične i političke interese koje ovim potezom ne mogu zaštiti, već im samo naškoditi”, poručio je aktivista za prava LGBTIQ osoba.

Neizglasavanje zakona osudili su iz više nevladinih organizacija.

“Zakon koji bi olakšao život mnogim LGBTIQ osobama nije prošao zbog onih koji su glasali protiv, ali i zbog onih koji su po treći put izbjegli glasanje, a svaki put sa sve providnijim obrazloženjem, jer su zajedno doprinijeli ishodu i pokazali su da su im partikularni i partijski interesi iznad ljudskih prava u Crnoj Gori”, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) posebno su kivni na manjinske partije, čiji su predstavnici glasali protiv. Iz HRA su poručili da “oni koji nisu glasali za zakon nemaju pravo da drugima uskrate prava koja sami uživaju”.

“Takvo postupanje je sebično i šteti javnom interesu zaštite ljudskih prava. Posebno je poražavajuće i to što stranke nacionalnih manjina, čiji su predstavnici glasali protiv ovog zakona, nisu solidarne s drugim manjinama, što je senzibilitet koji manjine pokazuju u nekim drugim državama”, smatraju iz HRA.

Da će zakon u srijedu dobiti neophodnu podršku bili su uvjereni u kancelariji zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Zamjenik ombudsmana Siniša Bjeković upozorio je da posljedica nedonošenja zakona može da bude dvostruka. U jednom slučaju, objašnjava on, to je minus u ispunjenju obaveza Crne Gore u evroatlanskim integracijama.

“Sa druge strane, što je možda još značajnije, bio zakon donijet ili ne, odluke koje se donose u vezi sa ostvarivanjem prava i sloboda organizacija i pojedinaca iz LGBT populacije moraće se ostvarivati na način kako to propisuje praksa Evropskog suda za ljudska prava”, istakao je Bjeković.

Prema njegovim riječima, bez obzira na to da li je zakon donijet ili nije, u oblastima gdje je to praksa Evropskog suda već potvrdila, sudovi i drugi državni organi moraju se usaglasiti i povinovati standardima koje je taj sud već zauzeo.

Bjeković je poručio i da institucija Zaštitnika ne može zbog neusvajanja zakona da okrivljuje bilo koji politički subjekt jer, kako je naveo, polaze od pozicije da je implementacija ljudskih prava i sloboda obaveza dražave.

“Bojim se da smo ovim odložili, ne samo donošenje zakona, nego i podizanje svijesti o tome šta društvo i država treba da čine kako bi osobe iz LGBT populacije mogu da ostvare punu jednakost u pitanjima koja su, kao takva, propisana i međunarodnim i nacionalnim pravom, da bi postigle punu ravnopravsnost u Crnoj Gori”, naveo je Bjeković.

On je podsjetio da su sporna pitanja, koja su u kontrastu sa tradicionalnim, konzervativnim stavom, poput usvajanja i starateljstva, izbjegnuta u predloženom zakonu.

“Upravo zbog toga smo očekivali da će zakon dobiti potrebnu podršku u Skupštini i zaživjeti u pravnom poretku Crne Gore”, dodao je Bjeković.

Ana Dedivanović iz “Kvira” poručila je da žene u LGBTIQ zajednici nisu obeshrabrene. “Shvatile smo da ne znaju dovoljno, da ne razumiju sopstvenu privilegiju, te ni odgovornost koja ide uz to. Spremne smo da im pružimo dodatna znanja o tome šta znači biti L, B, T, Q žena u Crnoj Gori, te odgovorimo na potencijalne nedoumice u odnosu na to koje benefite nama ovaj zakon donosi i u kojoj mjeri utiče na naše živote. Da sljedeći put učine bolje i odbrane nas od sebe samih”, kazala je ona.

Poručuje i da će, upravo žene u toj zajednici biti prve koje će iskoristiti zakon, jednom kada bude usvojen.

“Ženskim parovima koji grade svoje živote i ulažu u svoju budućnost potrebna je ta sigurnost koju zakon daje i koja je osnovna i životna”, kazala je ona.

Ljudska prava - moneta za potkusurivanje

Među rijetkima koje ishod glasanja na Skupštini nije iznenadio je Kristina Ćetković, novinarka i autorka lezbejskog romana “U svoja četiri zida”.

“Ljudska prava, pa i prava manjina, odavno su moneta za potkusurivanje”, kazala je ona. Dodaje i da ne vjeruje da većina koja je podržala zakon zaista i podržava prava LGBTIQ zajednice.

“Kada ste vidjeli visoke zvaničnike i funkcionere na događajima koje organizuje zajednica? Mogli su se vidjeti samo ministri u čije resore se uklapaju naša prava”, dodaje Ćetković, koju ne iznenađuje ni glasanje manjinskih partija, jer, kako kaže, “danas je ‘biti manjina’ rezervisano samo za one etnonacionalne identitete koji pogoduju ovoj ili onoj struji”. Očekuje da će neusvajanje zakona biti jasan znak i za LGBTIQ zajednicu da, kako je kazala, počne drugačije da razmišlja o svom identitetu.

“Prije svega mislim na kompromise na koje pristajemo. Po mom mišljenju, ovaj zakon nije dobar, jer ne mislim da me to što sam lezbejka čini manje vrijednom osobom od strejt žene u dijelu roditeljstva”, kaže Ćetković.