Port Milena je laguna koja ljeti proključa i ne mogu da smislim nijedan dobar način kako bi losos mogao da živi u njenoj toploj, zagađenoj vodi.
Tako je ihtiolog Danilo Mrdak, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, prokomentarisao najavu prvog čovjeka Ulcinja o izgradnji fabrike lososa u najjužnijoj crnogorskoj opštini.
Gradonačelnik Ulcinja Ljoro Nrekić nedavno je najavio da će do kraja godine početi gradnja fabrike za uzgoj te vrste pastrmke, za koju je karakteristično da živi u hladnim područjima. “Imamo projekat koji je jako važan, vrijedan 130 miliona eura, imamo investitora. To je fabrika za uzgoj lososa na Port Mileni i ujedno gradnja aerodroma u Ulcinju koji će biti sportski, pa onda za kargo avione da bi se taj losos dopremao do Rima, pa se onda distribuirao, tako da bi se tu zaposlilo 500 ljudi”, kazao je on za Televiziju Nova M.
“Vijestima“ je u petak rekao da je na projektu, koji je u pripremnoj fazi, angažovana kompanija iz Norveške sa investitorima.
Direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović “Vijestima“ je kazao da tu instituciju niko nije kontaktirao povodom izgradnje fabrike za uzgoj lososa na Port Mileni.
Pojasnio je da losos nije jadranska vrsta ribe i da je zakonom zabranjen njen uzgoj u prirodnom okruženju.
Kazao je da o potencijalnom uzgoju te vrste pastrmke u zatvorenim uslovima ne može govoriti, jer nije vidio projekat.
Mrdak je naglasio da ima 1001 razlog koji ne ide u prilog tome da je moguć uzgoj lososa u Port Mileni.
“Sve salmonidne ribe, a naročito losos, žive u hladnijim područjima gdje je manji salinitet vode. Losos je u stvari pastrmka koja migrira iz rijeka u mora i ima karakteristiku da voli hladnu vodu sa dosta kiseonika. Port Milena je posljednje mjesto u Crnoj Gori gdje bih pomislio da može pastrmka da živi. U stvari, na posljednjem mjestu su bazeni u solani sa super koncentrovanim rastvorom soli, a onda Port Milena. Ko je spreman da jede ribu koja je uzgajana u zagađenoj laguni“, rekao je Mrdak “Vijestima”.
Mrdak je doktorirao na pastrmkama i tvrdi da ne zna kako bi losos preživio visoku temperaturu i smanjenu količinu kiseonika, pa sve i da investitori saniraju kanalizaciju i naprave infrastrukturu:
“To je zatvoreni sistem, to nije tekuća voda, more, okean. Da prave kaveze za uzgoj lososa u otvorenom moru, to bih nekako i mogao da shvatim“.
Mrdak je kazao da su proizvođači ribe iz Norveške ranije dolazili radi procjene mogućnosti uzgoja lososa i zaključili da bi bilo mnogo isplativije da gaje i proizvode mlađ, jer imamo hladne rijeke koje su pogodne za inkubaciju ikre za neke prve nedjelje života mlađi, a ne da se koristi akvatorijum mora za uzgoj.
“Pouzdano znam da losos traži hladnu vodu i da temperatura vode preko nekih dvadesetak stepeni potpuno blokira metabolizam ove ribe, koja obolijeva i ne može da raste, a što je proizvođačima najbitnije – riba ne napreduje koliko god da jede i to je za njih čisti trošak. To se može riješiti odvlačenjem kaveza na otvoreno more i da mreže budu duboke po 20, 30 metara, kako bi riba mogla da se pušta u te veće dubine i prevazilazi toplotni šok. Ali, koliko je to onda efektno hranjenje, jer treba hrana da stigne do nje...“, naglasio je Mrdak.
Na Aljasci je nedavno zabilježen slučaj pomora lososa, nakon što je temperatura vode u planinskoj rijeci dostigla rekordnih 20 stepeni...
Od uzgoja pastrmke u Boki odustali zbog nedostatka novca
Đurović je „Vijestima“ rekao da je Institut za biologiju mora radio sa Norveškim kolegama eksperimentalni uzgoj pastrmke u Bokokotorskom zalivu 2010. godine, kada su Norvežani bili zainteresovani za uzgoj lososa na primorju.
Kazao je da se tada od toga odustalo, usljed nedostatka finansijskih sredstava. Đurović je pojasnio i da za uzgoj lososa ne postoje limiti – svjetska proizvodnja te ribe ne pokriva potražnju.
Bonus video:
