NA LISTI ČEKANJA I 35 ODRASLIH

Organe čeka osmoro djece

Na listi čekanja za transplantaciju bubrega petoro maloljetnika, a za presađivanje jetre troje
3659 pregleda 0 komentar(a)
Prva transplantacija bubrega u Crnoj Gori urađena prije sedam godina, Foto: Savo Prelević
Prva transplantacija bubrega u Crnoj Gori urađena prije sedam godina, Foto: Savo Prelević

Osmoro djece u Crnoj Gori čeka na transplantaciju organa, pokazuju posljednji podaci Dječje bolnice Kliničkog centra (KC). Na listi čekanja je petoro djece koja čekaju presađivanje bubrega i troje kojima je potrebna transplantacija jetre.

Prema podacima Ministarstva zdravlja, donora organa čeka 35 odraslih građana, kao i prije sedam mjeseci. Transplantacija srca potrebna je za troje pacijenata, transplantacija jetre za sedam, transplantacija pluća za jednog pacijenta. Na listi čekanja za presađivanje bubrega je 24 osobe.

Liste čekanja za transplantaciju organa kod djece prvi put su javno objavljene, a iz Ministarstva zdravlja ranije su rekli da im KC liste dostavlja u šifrovanom obliku, kako bi zaštitili lične podatke pacijenata i u isto vrijeme im omogućili da imaju uvid u promjene. KC, kako su ranije kazali iz Ministarstva, ima obavezu da prilikom svake promjene dostavi ažuriranu listu, kao i da upravo zbog spiska pacijenata u šifrovanom obliku ne mogu reći koliko ima najstariji pacijent godina, a koliko najmlađi pacijent.

Transplantacioni program u Crnoj Gori započet je 2012. godine, kada je urađeno prvo presađivanje bubrega od živog srodnika. Zakonom iz te godine uvedene su donorske kartice. Međutim, u naredne četiri godine potpisalo ih je samo oko 300 građana. Zbog toga su zdravstvene vlasti četiri godine kasnije pripremile novi zakon, a Skupština ga usvojila, po kome su svi građani donori organa, osim ako za života kao punoljetni, poslovno sposobni i sposobni za rasuđivanje nijesu potpisali izjavu da ne žele da budu donori. Krajnju riječ, ipak, davala je porodica naklon smrti pacijenta. Ni to nije urodilo plodom, pa su svega dvije od 47 porodica u posljednje nekoliko godine dale saglasnost za doniranje organa preminulog člana kod kojeg je u Kliničom centru utvrđena moždana smrt.

Početkom ove godine, nakon apela oko 60 pacijenata sa hemodijalize, Ministarstvo zdravlje počelo je dodatno da uređuje pitanje doniranja organa sa preminulih. Kreiran je novi zakon, kojim ostaje na snazi pretpostavljena saglasnost, ali je predviđeno ponovno uvođenje donorskih kartica kako porodica nakon smrti ne bi mogla da ospori želju građanina da bude donor organa. Taj zakon podržala je Vlada, a pojedine političke partije već su najavile podršku novom propisu. Šef poslaničkog kluba vladajuće partije (DPS) Nikola Rakočević “Vijestima” je kazao da će podržati izmjene zakona, ali i da će partijskim kolegama u parlamentu predložiti da potpišu donorsku karticu i tako se obavežu da će u slučaju moždane smrti njihovi organi da budu donirani.

Pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović u intervjuu “Vijestima” početkom ove godine poručila je poslanicima koji treba da odluče o usvajanju novog zakona da pođu od sebe i razmisle kako bi se ponijeli da njihovom članu porodice treba organ, te da nikada neće pogriješiti.

“Mi prvo treba da dobijemo borbu u parlamentu i izborimo se za prava pacijenata na dostojanstven život, koji neće zavisiti od mašine za hemodijalizu, od toga da stalno gledaju na kom su mjestu na listi čekanja. U slučaju da dobijemo borbu, naš sljedeći zadatak je da nastavimo kampanju, s tim što će dobiti na intenzitetu ako budemo imali zakonsko rješenje koje će nam dati vjetar u leđa”, istakla je Miranovićeva.

U Ministarstvu tvrde da neće dozvoliti zloupotrebe, ali i da bilo ko, osim stanja pacijenta, utiče na liste čekanja za presađivanje organa. Poručuju i da podaci o potpisanim donorskim karticama treba da budu tajni i da njima ne treba mahati u javnosti, jer to jeste duboko intiman čin. Zabrinutim građanima je poručila da će naći način kako da što manji broj profesionalaca bude u kontaktu sa ličnim podacima te vrste, te da će u Ministarstvu zdravlja samo jedna osoba biti zadužena za vođenje evidencije.

“Softversko rješenje će omogućiti da izabrani ljekar direktno prosljeđuje podatak Ministarstvu. IPA projekat će nam omogućiti takvo čuvanje podataka. U Evropi se mnogo vodi računa o ličnim podacima i ne maše donorskim karticama. I to je, nekada, poželjna pojava jer poznate ličnosti, poput sportista, tim gestom mogu da motivišu građane”, rekla je Miranovićeva.

U fokusu zdravstvenih vlasti sada je kadaverična transplantacija, odnosno presađivanje organa sa osobe kod koje je dokazana moždana smrt.

Ciljna grupa im trenutno nijesu živi srodnici, jer se takve vrste doniranja rade “iz očaja sa jedne i velikodušnosti sa druge strane”. U Crnoj Gori sa transplantiranim bubregom žive 134 osobe. Kada je riječ o presađivanju bubrega sa živog srodnika u Crnoj Gori, najčešći donori su majke, koje su u 15 slučajeva donirale bubreg djeci. Otac djetetu dao je bubreg tri puta, brat sedam puta, dok su sestre u tri slučaja bile donori. Tetke i ujaci dali su bubreg četiri puta, a bilo je slučajeva i da supruga donira bubreg suprugu.

Dešavalo se i da bubreg donira komšija ili sugrađanin.

“Svako od njih ko je dao bubreg i sebe je na neki način doveo u situaciju da se o njemu mora ozbiljno razmišljati u smislu kvaliteta preostalog dijela života. Naš cilj je kadaverična transplantacija, jer se uz najmanje ‘štete’ pruža mogućnost da ljudi nastave svoj život”, kazala je ranije Miranovićeva “Vijestima”.

Pacijenti sa hemodijalize tražili novi zakon

Više od 30 pacijenata koji imaju zatajenje bubrega potpisali su inicijativu u kojoj piše da treba usvojiti zakon o transplantacijama organa sa mrtvih osoba, kako ne bi krajnju riječ davala porodica već građanin tokom života. Predlagali su i formiranje komisije koja bi razgovarala o doniranju organa sa članovima porodice preminulog. I 21 pacijent sa hemodijalize iz Herceg Novog krajem prošle godine potpisao je peticiju u kojoj traže usvajanje zakona o kadaveričnim transplantacijama (sa preminule osobe).

Preporučujemo za Vas