NEDOZVOLJENO BRANJE

Grebenima desetkuju borovnjake

Uprkos navodnim kontrolama, nedozvoljeno branje i ove godine cvjeta na Bjelasici
5524 pregleda 6 komentar(a)
Grebenom se puno više ubere, Foto: Dragana Šćepanović
Grebenom se puno više ubere, Foto: Dragana Šćepanović

Borovnjaci na Bjelasici i ove godine su desetkovani upotrebom grebena i drugih mehaničkih sredstava za branje, uprkos navodno intenzivnim kontrolama nadležnih.

Nema zvaničnih podataka o tome koliko su kontrole koje je sprovodila Uprava za šume doprinijele smanjenju nedozvoljenog branja borovnica, ali se iz razgovora sa iskusnim beračima može zaključiti da su i ove godine, kao i decenijama unazad, to šumsko voće za otkup brali uglavnom mehaničkim sredstvima.

Za razliku od brojnih berača koji su brali grebenima, koji nijesu imali problema sa prodajom jer su ih otkupljivači nerijetko čekali na planini, tek rijetki su brali ručno, što je, pored i do tri i po puta više cijene po kilogramu, podrazumijevalo i sate provedene na pijaci u iščekivanju kupaca.

Sezona branja je pri kraju, pa je minulih dana kilogram sakupljen grebenima, u kojem je dosta nekvalitetnih i nezrelih borovnica i lista, koštao oko dva eura.

S obzirom da iskusniji berači mogu ubrati tako i po nekoliko desetina kilograma, dan proveden u borovnjacima garantovao je dobru dnevnicu. Te zarade su se na sjeveru teško odricali.

O problemu sve intenzivnijeg devastiranja “plavog blaga“, malo ko želi zvanično da govori. Ipak, teško se oteti utisku da su propisi, pravilnici, apeli iz resornog ministarstva i ekipe Uprave za šume na terenu, i ovog ljeta tek sporadično sprečavali uništavanje borovnjaka. Kako su “Vijestima“ nezvanično saopštili u kolašinskoj područnoj jedinici Uprave za šume, borba protiv nesavjesnih berača i otkupljivača je bila uporna i naporna ovog ljeta, ali i lani. Na Bjelasicu su im veliki problem, ali i štetu na borovnjacima, tvrde, pravile grupe berača iz Bijelog Polja, Berana, Mojkovca…

“Nekada ih je u grupi i više od 50. Dobro su organizovani, pa imaju i ‘stražare’ koji dojave da je naše terensko vozilo preko planine. Onda se sakrivaju. Pored toga, berba se obavlja u ranim jutarnjim satima, prije početka radnog vremene. Te grupe su, vrlo često, organizovali otkupljivači, koji su na licu mjesta i otkupljivali ubrane borovnice”, kažu u Upravi za šume.

Prema nezvaničnim informacijama, lani je kažnjen samo jedan otkupljivač, a ove godine navodno niko.

Stručnjaci kažu da bi šteta, čak i kada se mehanički beru, bila mnogo manja, kad bi se sačekalo zrijevanje ploda. No, to nije praksa - otkupljivači imaju način da ubranim borovnicama ubrzaju zrenje, a berači nastoje da prije drugih stignu u borovnjake.

Branje borovnica u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe.

Od prošle godine postoji i brošura “Branje šumskih borovnica”, kojom je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pokušalo da radi na podizanju svjesti berača i otkupljivača. Propisano je da sakupljanje i korišćenje nezaštićenih divljih vrsta biljaka u komercijalne svrhe može da se obavlja samo u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja.

“Sakupljanje borovnice dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja, odnosno u fazi sazrijevanja bobice, pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i druga), ne čupaju ili oštećuju podzemni organi, na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu...“, piše u Pravilniku. 

Pored toga, predstavnici Ministarstva održavali su i edukativne radionice, pa je bilo dosta prilika da svi koje žele nauče kako u skladu sa propisima sakupljati i otkupljivati borovnice.

Edukacija je samo prvi u borbi protiv nesavjesnog branja borovnica, tvrdi direktor NVO “Natura” Mikan Medenica.

Kontrola i sankcije, koje treba da dođu nakon toga, kako ističe, postepeno bi davale dobre rezulate.

On tvrdi da se borovnjaci ne oštećuju samo grebenima.

“Postoji praksa mlaćenja motkama borovnica. I na taj način se oštećuje stabljika biljke. Nadležni treba da učine više da zaštite tu biljnu poplulaciju i ne samo tu vrstu. Svjedoci smo da nestaju cijela staništa, recimo, lincure. To je generalni problem kada je riječ o ljekovitom bilju, kao značajnom resursu sjevera”, poručili su iz NVO “Natura”, koja godinama relaizuje projekte sa ciljem očuvanja prirodnih bogatstava sjevera.

Branje borovnice mehaničkim sredstvima veliki je problem i u regionu. Zbog toga su u Nacionalnom parku “Kopaonik” prije nekoliko dana strogo zabranili branje, osim ručno i za vlastite potrebe.

Najavili su i da će kontrole sastavljene od zaposlenih u NP, inspektora za zaštitu životne sredine i policije, svakodnevno biti na terenu.

Na Komovima mještani štite borovnjake

Pojedinačni primjeri savjesnog odnosa prema borovanicama, kažu iz Uprave za šume, ohrabruju.

Zahvalni su, objašnjavaju, mještanima pojedinih katuna na Komovima, koji “imaju kulturu branja i brane borovnjake u blizini svojih koliba“. U tim katunima odavno je spriječeno branje grebenima.

“To je tradicija na tim katunima. Ne brane nikom da ručno bere koliko želi, ali su odavno svojim inetrnim dogovorom spriječili mehaničko branje. Ohrabruje i što neki od berača sa područja kolašinske opštine izbjegavaju da počnu berbu prije sazrijevanja ploda“.

Dobar greben košta i do 50 eura

Dobar greben, tvrde berači, uz iskustvo - garantuje i dobru zaradu. Zbog toga su na sjeveru majstori uložili trud u modifikovanju te alatke, koja je provobitno služila za „češljanje“ vune. Sada ih ima nekoliko vrsta, a košaju i do 50 eura.

“Najuobičajeniji način je da se tom alatkom borovnice grebenaju u plastične lavore ili vangle. Međutim, postoje i grebeni, koji ispod ili iznad zubaca imaju kutijicu, gdje se skuplja ubrani plod. Neki grebeni su napravljeni tako da prospuštaju zelene borovnice, a razmjer zubaca je podešen tako da kupi samo zrele“, objasnio je jedan berač iz Mojkovca.

On kaže i da je branje borovnica “socijalno pitanje“ i da bi “država trebalo malo da popusti, jer mnoge porodice na taj način zarađuju za osnovne potrebe“.