Glavni grad je nakon više od dva mjeseca kašnjenja stavio na dnevni red Skupštine Odluku o komunalijama za bespravne objekte.
Odbornici će se o odluci izjasniti na sjednici 16. marta, iako je shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, dokument trebalo da bude donesen do 14. decembra prošle godine.
Predlogom odluke je predviđeno da vlasnici bespravnih objekata u prvoj A zoni za legalizaciju plaćaju 141 euro, u prvoj 136 eura i u drugoj zoni 97 eura.
Vlasnici nelegalno sagrađenih objekata će u trećoj zoni komunalije plaćati 73 eura, u četvrtoj - 63 eura i petoj - 48 eura. U dokumentu je obrazloženo da šesta zona obuhvata sela u kojima se komunalije neće plaćati.
Odbornica Demokratskog fronta u Skupštini glavnog grada Branka Bošnjak, ocijenila je da ponuđene cijene za legalizaciju nijesu u skladu sa standardom i mogućnostima najvećeg broja građana kojima je taj objekat, objekat stanovanja, a koji su ga napravili iz nužde i borbe za golu egzistenciju.
Bošnjak je istakla da su predložene cijene visoke, čak znatno veće nego cijene u Dubrovniku, Zagrebu, Novom Sadu i Beogradu.
"Recimo, u Dubrovniku u I zoni za objekat od 100 metara kvadratnih potrebno je platiti 5.561,79 eura, u Zagrebu 3.869,07 eura, dok je kod nas to oko 14.000 eura. Prosječna plata u Hrvatskoj je za 50 odsto veća u odnosu na prosječnu platu kod nas", kazala je Bošnjak.
Ona je naglasila da bi za one nelegalne objekte koji su sekundarni objekti vlasnicima ili se radi o objektima koji vlasnicima donose profit, ova stopa trebalo je da bude značajno veća, a da socijalno ugrožene kategorije budu oslobođene ovog plaćanja.
Bošnjak je istakla da bi iznos naknade za porodice kojima je to nužni smještaj, "što bi se moglo vidjeti po broju kvadrata nelegalno izgrađenog objekta po članu domaćinstva", trebalo da bude simboličan.
"Takođe, trebalo je razmotriti i činjenicu da su pojedini građani sopstvenim sredstvima izgradili infrastrukturu za pomenuti objekat, pa bi trebalo umanjiti njihovu obavezu prema Glavnom gradu", ocijenila je Bošnjak.
Ona je istakla da odluka nije pravedna, "jer se na ovo komplesno pitanje nije smjelo gledati ovako jednostrano i birokratski, a da onda socijalno najosjetljiviji najviše stradaju dok razni tajkuni profitiraju".
Prva A zona obuhvata prostor koji zahvata Novu varoš, dio Drača, područje UP -a "Kasarna Morača" i LSL "Ribnica". Prva zona, između ostalog, obuhvata Blok 5 i 6, Kruševac, dio Momišića, Staru varoš, dio Drača, dio Pobrežja, a druga zona Momišiće C, V i A, Zagorič, Konik, Stari aerodrom, Duvanski kombinat, Sadine... Treća zona, između ostalog, obuhvata dio Zabjela, Tološa, Gornje Gorice, Dahne, a četvrta Vrela ribnička, dio Konika, Zlatice, Golubovaca, Mojanoviće, Trešnjicu...
Đeljošaj traži da Stijepović povuče Odluku o legalizaciji
Odbornik Albanske alternative u Skupštini Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, zatražio je od gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića da se pomenuta Odluka povuče sa dnevnog reda Skupštine, jer nije u skladu sa zakonom.
On je ocijenio da je nezakonito da vlasnici bespravno sagrađenih objekata iz Tuzi novac za njihovu legalizaciju uplaćuju u budžet Podgorice, umjesto u budžet Opštine Tuzi.
“Za nas je važno da naša sredstva ostanu u Opštini Tuzi kako bi se razvijali... Ono što bude legalizacija objekata na teritoriji Opštine Tuzi će biti uplaćeno u budžet Opštine Tuzi. Ako ne bude brze reakcije većine, mi ćemo iniciritati vanrednu sjednicu”, kazao je on.
Bonus video:
