Radar za nadzor i kontrolu vazdušnog prostora, koji je NATO ustupio na besplatno korišćenje Crnoj Gori, biće instaliran na lokalitetu Zekova Glava na planini Bjelasica, što najvjerovatnije neće zahtijevati premještanje dijela opreme Radio-difuznog centra na drugu lokaciju.

Na tom lokalitetu su radio-relejni sistemi i repetitori koje koriste mobilni operatori, Javni servis, kao brojne komercijalne televizijske i radio-stanice.

Iz Ministarstva odbrane “Vijestima” su juče kazali da je na nedavnom sastanku dogovoreno da radar može biti gdje su i civilni radio-relejni sistemi i repetitori, što je prihvatljivo i NATO-u. Navode da se uskoro očekuje još jedan sastanak sa Misijom NATO.

Iz tog Vladinog resora poručuju da ima rješenja da radar ne bude smetnja civilnom sistemu.

Stiže za najkasnije dvije godine

Iz Ministarstva odbrane ranije je saopšteno da će radar nakon remonta i modernizacije, u narednih 18 do 24 mjeseca biti isporučen i instaliran na lokalitetu Zekova Glava.

Crna Gora po tom aranžmanu, treba da snosi troškove transporta i instalacije radara na Bjelasici koji su prvobitno procjenjivani na oko četiri miliona eura.

„Predstavnici Ministarstva, Vojske i RDC-a, uz pomoć i podršku NATO eksperata, rade na pronalasku optimalnog rješenja za obezbjeđenje radarskog položaja, koji će omogućiti da se pored vojnog 3D radara za nadzor vazdušnog prostora, nesmetano koriste i civilni radio relejni sistemi, radijski i TV repetitori,” rekli su nedavno “Vijestima” u resoru Boškovića.

Iz MO su kazali da na Zekovoj Glavici već postoji izgrađena putna, vodovodna i elektro infrastruktura što će uticati na smanjenje troškova za uređenje lokacije na kojoj će se postaviti radar. Međutim, nisu odgovorili koliko će koštati izgradnja samih objekata za smještaj radara i posade koja će ga opsluživati 24 sata dnevno.

“Vrijednost, odnosno predračun radova koji su neophodni kako bi se na lokalitetu Zekova Glava instalirao 3D radar, utvrdiće se nakon izrade projektne dokumentacije,” poručili su iz MO.

Mogu zajedno

Direktor RDC-a Slobodan Stanišić potvrdio je “Vijestima” prije desetak dana da je u toku komunikacija stručnih timova RDC-a i MO oko ovog pitanja.

“U namjeri da se pronađe optimalno rješenje, kako za nesmetano pružanje usluga RDC-a, tako i za potrebe kontrole vazdušnog prostora Crne Gore od strane MO. U ovom trenutku je predlog relevantnih vojnih institucija, koje su razmatrale ovaj problem, da oba subjekta - i RDC sa svojom opremom i radar, ostanu na lokaciji Zekova Glava i da, kao takvi mogu funkcionisati bez potrebe za izmještanjem emisionog objekta Zekova Glava“ istakao je Stanišić, dodajući da će postavljanje radara „imati određeni uticaj na funkcionisanje dijela radio relejnih veza RDC-a i mobilnih operatora“.

„Ali, u kom i kolikom dijelu znaće se kada se precizno definiše položaj radara,“ istakao je on.

“Postoji mogućnost da će postojati potreba da se zamijeni dio opreme zbog tehničkih performansi koje će zahtjevati novi uslovi rada na ovoj lokaciji“, naveo je Stanišič, ne pominjući konkretno koliko će to koštati i ko će to da plati.

Milion za modernizaciju poklonjene opreme

Radar za nadzor i kontrolu vazdušnog prostora koji je NATO ustupio na besplatno korišćenje Crnoj Gori polovni je radar tipa “Rayteon HR-3000”. Prije isporuke, Crna Gora će za njegovu modernizaciju sljedeće godine izdvojiti oko milion eura.

Ovaj uređaj pripada nešto starijoj generaciji osmatračkih radara iz sredine 1990-ih, ali je još uvijek dovoljno moderan i sposoban da zadovolji potrebe Crne Gore za elektronskim nadzorom i kontrolom vazdušnog prostora.

„NATO Komitet za investicije prihvatio je naš zahtjev i dodijelio Crnoj Gori 3D radar velikog dometa - HR 3000. Našoj zemlji je ustupljen na besplatno korišćenje, na neodređeno vrijeme. Radi se o korišćenom radaru velikog dometa, za koji nam NATO garantuje punu podršku u narednih 15 godina,“ rečeno je „Vijestima“ iz Ministarstva odbrane, na čijem je čelu Predrag Bošković.

HR-3000 je naprednija i sposobnija varijanta HADR radara za osmatranje vazdušnog prostora koji je američka kompanija “Hughes Aircraft” razvila početkom 1990-ih sa namjenom da se takvi uređaji instaliraju pretežno na jugoistočnom krilu NATO-a u Evropi. Alijansa je naručila ukupno deset takvih radara koji su postavljeni na osmatračke položaje u Italiji, Portugalu, Grčkoj i Turskoj. Ove radare kasnije je kupila i Njemčka i Norveška, ali i Malezija i Tajvan, pa je ukupno proizvdeno oko 60 komada koji su kao novi, zavisno od prateće opreme, koštali između osam i 10 miliona dolara po primjerku.

HR-3000 je 3D osmatrački radar velikog dometa koji koristi tehnologuju tzv. fazne rešetke. Minimalnog je domata 5,6, a maksimalni domet mu iznosi 500 kilometara. Po vertikali, radar otkriva ciljeve na visinama od 0 do čak 30.480 metara. Radeći na frekvenciji od dva do četiri gigaherza, ova radar otrkiva cilj u vazdušnom prostoru refleksne površine od jednog kvadratnog metra (što odgovara većini današnjih borbenih aviona), na daljini od 200 nautičkih milja (cca 370 km). Za razliku od većine drugih radara za osmatranje vazdušnog prostora, HR-3000 zbog svoje fazne rešetke nema odvojene antene za određivanje visine, odnosno daljine cilja, već sve to radi sa jednom antenom koja je dimenzija 4,8 puta 6 metara i koja rotira oko svoje ose svakih 10 sekundi, a po potrebi i brže. HR-3000 napravljen je tako da ga je relativno lako transportovati, ne zahtijeva veći broj objekata u kojima se instaliraju njegove komponente, a sama radarska antena mu je otporna na loše vremenske uslove i ne zahtijeva da bude pokrivena zaštitnom kupolom – radomom. HR-3000 se dodatno oprema IFF transponderom (identifikatorom pripadnosti cilja) sa posebnom antenom. Radar ovog tipa je napravljen tako da može dejstvovati i u složenim meteo, kao i uslovima intenzivnog elektronskog ometanja od strane protivnika, a njegove ključne komponente su izolovane kako bi on bio zaštićen i od oštećenja izazvanih tzv. elektromagnetnim pulsom.

MO: Garancija sigurnijeg neba

U Ministarstvu odbrane računaju da će instaliranjem na Bjelasici, Crna Gora dobiti mogućnost kontinuiranog praćenja stanja u ne samo svom, već i djelovima vazdušnog prostora susjednih država – BiH, Srbije, Kosova i Albanije, kao i nad većim dijelom južnog Jadrana i Otrantskih vrata. Podaci sakupljeni ovim radarom, biće umreženi u jedinstveni NATO sistem protivvazduhoplovne odbrane.

Iz tog resora poručuju da je doniranjem polovnog HR-3000 radara od strane NATO-a, Crna Gora ostvarila veliku budžetsku uštedu „jer su troškovi za stavljanje u operativnu upotrebu predmetnog radara desetostruko niži od troškova nabavke novog radarskog sistema.“

„Novac koji bi bio planiran za nabavku novog vojnog radara, biće upotrijebljen za druga ulaganja u sistemu odbrane. Ministarstvo će u budžetu za 2020. predvidjeti novac u iznosu od oko milion eura za modernizaciju, odnosno opremanje HR-3000 radara novom tehnologijom, čime će se obezbijediti viši stepen zaštite, kao i veća pouzdanost u radu,“ saopštili su „Vijestima“.

Smatraju da je ovakvom vrstom nabavke, Crna Gora obezbijedila „najpovoljnije srednjoročno rješenje za nadzor i kontrolu crnogorskog vazdušnog prostora“ i ističu da se dobijanjem 3D radara od Alijanse „još jednom potvrđuje bezrezervna NATO podrška u procesu daljeg unapređenja bezbjednosti Crne Gore“.